SREDNJA RAZINA

Gotovina (gotov novac)

Gotovina je naziv za novac i druga sredstva plaćanja koja se koriste za neposredno podmirenje obveza u poslovanju i svakodnevnim transakcijama. U poslovnom i poreznom kontekstu, pojam gotovine važan je zbog pravila fiskalizacije, blagajničkog poslovanja i ograničenja gotovinskog plaćanja između poslovnih subjekata.

DEFINICIJA

Gotovinom se smatraju novčanice i kovani novac koji je u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja u zemlji ili inozemstvu.

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, članak 74. stavak 1.

Što je gotovina?

Pojam gotovine može imati više značenja, ovisno o kontekstu. U svakodnevnom govoru, gotovina najčešće označava fizički novac, odnosno novčanice i kovanice kojima se plaća roba ili usluga.

Međutim, u poreznom smislu pojam gotovine puno je širi. Prema fiskalizaciji, gotovinom se smatraju i drugi oblici plaćanja poput kartica i sličnih instrumenata plaćanja. Upravo zato se kartično plaćanje u sustavu fiskalizacije smatra gotovinskim plaćanjem.

Važno je razlikovati:

gotovinu kao širi pojam u fiskalizaciji
gotov novac koji označava isključivo novčanice i kovanice

Ta razlika posebno je važna kod pravila o blagajničkom poslovanju i ograničenja gotovinskog plaćanja između poslovnih subjekata.

S druge strane, uplata na transakcijski račun odnosno plaćanje putem IBAN-a smatra se bezgotovinskim plaćanjem. Takve transakcije odvijaju se preko bankovnog sustava i ne ulaze u blagajničko poslovanje na isti način kao gotov novac.

Danas, granica između gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja je sve manje vidljiva, posebno nakon proširenja fiskalizacije na digitalne načine plaćanja. Razvoj digitalnih plaćanja dodatno potvrđuje i projekt digitalnog eura kojim Europska središnja banka razvija digitalni oblik službene europske valute kao dio buduće digitalizacije financijskog sustava.

Gotovinsko plaćanje

Gotovinsko plaćanje je način plaćanja kod kojeg se obveza podmiruje odmah, korištenjem gotovine ili drugih oblika neposrednog plaćanja. U poslovanju se koristi kod prodaje robe i usluga krajnjim potrošačima, ali i u određenim transakcijama između poslovnih subjekata.

U sustavu fiskalizacije, gotovinskim plaćanjem smatraju se:

plaćanje novčanicama i kovanicama
kartično plaćanje
drugi oblici neposredne naplate

Zbog toga se računi plaćeni karticom također smatraju gotovinskim računima i podliježu fiskalizaciji.

S druge strane, uplata na transakcijski račun odnosno plaćanje putem IBAN-a smatra se bezgotovinskim plaćanjem jer se sredstva prenose preko bankovnog sustava.

Plaćanje karticom i pojam gotovine

U svakodnevnom govoru kartično plaćanje ne smatra se gotovinom. Međutim, u sustavu fiskalizacije kartično plaćanje smatra se gotovinskim plaćanjem i podliježe istim pravilima fiskalizacije kao i plaćanje novčanicama i kovanicama.

Razlog tome je što se kod kartičnog plaćanja naplata provodi odmah na prodajnom mjestu, odnosno riječ je o neposrednoj naplati prema kupcu. Zbog toga se takvi računi moraju fiskalizirati i sadržavati JIR, ZKI i QR kod.

Također je važno razlikovati kartično plaćanje u fiskalizaciji i gotov novac u blagajničkom poslovanju.

Iako je kartica “gotovina” za potrebe fiskalizacije, ona se ne smatra gotovim novcem kod ograničenja gotovinskog plaćanja između poslovnih subjekata. Primjerice, zakonski limit od 700 EUR odnosi se na plaćanje fizičkim novcem, dok se kartično plaćanje može izvršiti i za veće iznose.

To znači da račun plaćen karticom mora biti fiskaliziran, kartično plaćanje ne ulazi u blagajnički maksimum kao fizička gotovina i kartično plaćanje nije isto što i uplata na transakcijski račun putem IBAN-a.

Od 2026. godine pravila fiskalizacije dodatno su se proširila i na bezgotovinske B2C račune, čime se sustav fiskalizacije sve više prilagodio suvremenim načinima plaćanja.

Gotovinsko poslovanje poduzetnika

Gotovinsko poslovanje obuhvaća zaprimanje, čuvanje i evidentiranje gotovine u poslovanju poduzetnika. To uključuje naplatu računa u gotovom novcu, isplate iz blagajne, polog utrška te vođenje odgovarajućih evidencija o prometu gotovine.

Poduzetnici koji posluju s gotovinom najčešće vode:

blagajnu
evidenciju gotovinskog prometa
interne akte o blagajničkom poslovanju
evidenciju pologa i isplata

Važan dio gotovinskog poslovanja je blagajnički maksimum, odnosno najveći dopušteni iznos gotovog novca koji poduzetnik može zadržati u blagajni na kraju radnog dana. Iznosi iznad blagajničkog maksimuma u pravilu se moraju položiti na poslovni transakcijski račun.

Kod fiskalizacije gotovinskog poslovanja posebno je važno pravilno evidentiranje prometa, izdavanje fiskalnih računa, sljednost računa i usklađenost blagajne sa stvarnim stanjem gotovine.

Sve više poduzetnika prelazi na digitalne načine plaćanja, ali gotovina i dalje ostaje važan dio poslovanja brojnih djelatnosti poput ugostiteljstva, trgovine, uslužnih djelatnosti i maloprodaje.

Ograničenje gotovinskog plaćanja između poduzetnika

Plaćanje gotovim novcem između poslovnih subjekata u Hrvatskoj zakonski je ograničeno kako bi se povećala transparentnost poslovanja i smanjila mogućnost neprijavljenih transakcija. Kada međusobno posluju trgovačka društva, obrti, OPG-ovi ili drugi poslovni subjekti, dio plaćanja mora se provoditi preko bankovnog sustava odnosno putem transakcijskog računa.

Trenutni maksimalni dopušteni iznos gotovinskog plaćanja između poslovnih subjekata je 700 EUR po računu. Međutim, najavljene izmjene zakona predviđaju dodatno pooštravanje pravila i spuštanje limita za gotovinska plaćanja, u skladu s europskim pravilima za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

Istovremeno se uvode i dodatne obveze za trgovce i poduzetnike, uključujući određene provjere identiteta kupaca kod većih gotovinskih transakcija. Time se poslovanje sve više usmjerava prema digitalnim i bezgotovinskim načinima plaćanja.

Važno je razlikovati gotov novac od kartičnog plaćanja. Iako se kartice u sustavu fiskalizacije smatraju gotovinskim plaćanjem, one se ne smatraju gotovim novcem za potrebe zakonskog ograničenja gotovinskog plaćanja. Zbog toga se kartično plaćanje i dalje može koristiti za veće iznose bez kršenja ograničenja koja vrijede za fizički novac.

Fiskalizacija gotovinskih računa

Fiskalizacija gotovinskih računa je postupak prijave računa Poreznoj upravi u trenutku izdavanja računa. Cilj sustava je evidentirati promet u stvarnom vremenu i smanjiti mogućnosti neprijavljenih transakcija i sive ekonomije.

Kada poduzetnik izda račun koji podliježe fiskalizaciji, poslovni program ili fiskalna blagajna automatski šalju podatke o računu u sustav Porezne uprave. Nakon uspješne prijave račun dobiva JIR, dok programsko rješenje generira ZKI. Na računu se nalazi i QR kod koji omogućuje provjeru fiskalizacije.

Fiskalizaciji podliježu računi plaćeni gotovim novcem, karticama i drugim oblicima neposrednog plaćanja. Od 2026. godine sustav fiskalizacije dodatno se proširio i na dio bezgotovinskih B2C računa koji se naplaćuju uplatom na transakcijski račun.

Za provedbu fiskalizacije poduzetnik mora imati odgovarajuće programsko rješenje, digitalni certifikat za fiskalizaciju, prijavljen poslovni prostor i interni akt o fiskalizaciji. Ako u trenutku izdavanja računa nije moguće uspostaviti vezu sa sustavom Porezne uprave, račun se može izdati bez JIR-a, ali se mora naknadno fiskalizirati u zakonskom roku.

Digitalna plaćanja i budućnost gotovine

Način plaćanja u poslovanju posljednjih se godina bitno promijenio. Sve više transakcija odvija se digitalno, što znači putem kartica, internet bankarstva, mobilnih aplikacija i online servisa za plaćanje poput PayPala, Stripea, Apple ili Google Paya. Zbog toga fizički gotov novac postupno gubi dominantnu ulogu u svakodnevnom poslovanju.

Jedan od važnijih europskih projekata u tom području je i razvoj digitalnog eura. To je projekt Europske središnje banke kojim se razvija digitalni oblik službene europske valute. Cilj je stvaranje dodatnog sigurnog digitalnog sredstva plaćanja koje bi funkcioniralo uz postojeći novac i bankovne račune.

Takve promjene pokazuju da se poslovanje sve više kreće prema:

digitalnim načinima plaćanja
automatiziranom evidentiranju transakcija
elektroničkoj razmjeni podataka
povezivanju fiskalizacije i digitalnog poslovanja

Iako gotovina i dalje ostaje važna u mnogim djelatnostima, trendovi jasno pokazuju sve veći prelazak na digitalna i bezgotovinska plaćanja u svakodnevnom poslovanju i administraciji.

Moglo bi vas zanimati...

Je li plaćanje karticom gotovinsko plaćanje?

Da. U sustavu fiskalizacije kartično plaćanje smatra se gotovinskim plaćanjem jer se naplata provodi neposredno na prodajnom mjestu. Zbog toga takvi računi podliježu fiskalizaciji i moraju sadržavati JIR, ZKI i QR kod.

Što je blagajnički maksimum?

Blagajnički maksimum predstavlja najveći dopušteni iznos gotovog novca koji poduzetnik smije zadržati u blagajni. Iznosi iznad propisanog limita u pravilu se moraju položiti na poslovni transakcijski račun.

Koliki je limit gotovinskog plaćanja između poduzetnika?

Gotovinsko plaćanje između poslovnih subjekata zakonski je ograničeno. Trenutni limit iznosi 700 EUR po računu, a za veće iznose plaćanje se mora izvršiti bezgotovinski putem banke.

Mora li gotovinski račun biti fiskaliziran?

Da. Računi plaćeni gotovinom, karticama ili drugim oblicima neposrednog plaćanja podliježu obvezi fiskalizacije i moraju biti prijavljeni Poreznoj upravi.

Je li uplata na IBAN gotovinsko plaćanje?

Ne. Plaćanje putem IBAN-a smatra se bezgotovinskim plaćanjem jer se sredstva prenose preko bankovnog sustava odnosno transakcijskog računa.

Što je nefiskalizirani račun?

Nefiskalizirani račun je račun koji nije prijavljen Poreznoj upravi i nema valjani JIR. Ako je za takav račun postojala obveza fiskalizacije, poduzetnik može biti u prekršaju.

Hoće li digitalni euro zamijeniti gotovinu?

Prema trenutačnim planovima Europske središnje banke, digitalni euro ne bi trebao zamijeniti gotovinu, već samo predstavljati dodatni digitalni oblik službene europske valute.