SREDNJA RAZINA
Transakcijski račun (bezgotovinsko plaćanje)
Transakcijski račun je bankovni račun preko kojeg fizičke i pravne osobe primaju, izvršavaju i evidentiraju novčane transakcije. U poslovnoj praksi pojam se često koristi i kao naziv za bezgotovinsko plaćanje, odnosno naplatu računa uplatom na IBAN poduzetnika. Od 1. siječnja 2026. takvi računi postali su dio proširenog sustava fiskalizacije.
- 8 min čitanja
DEFINICIJA
Transakcijski račun jest račun za plaćanje, i to:
1) tekući račun ili žiroračun koji otvaraju i vode kreditne institucije na ime jednog ili više korisnika platnih usluga koji se koristi za izvršavanje platnih transakcija
2) račun koji kreditna institucija otvara i vodi za potrebe izvršavanja platnih transakcija u svoje ime.
Što je transakcijski račun?
Transakcijski račun je račun koji banka vodi za korisnika radi izvršavanja platnih transakcija, odnosno za primanje, čuvanje i prijenos novca. Pojam obuhvaća različite vrste računa koje koriste fizičke i pravne osobe, uključujući tekuće račune, žiro račune i poslovne račune poduzetnika.
Prema Odluci o transakcijskim računima Hrvatske narodne banke, transakcijski račun koristi se za izvršavanje uplata, isplata i drugih platnih transakcija u domaćem i međunarodnom prometu. To znači da se preko njega provode bezgotovinska plaćanja poput uplata na IBAN, internet bankarstva, trajnih naloga, kartičnih plaćanja i digitalnih servisa za plaćanje.
U poslovanju se pojam transakcijski račun koristi i kao sinonim za bezgotovinsko plaćanje. Kada poduzetnik izda račun s napomenom da se plaćanje vrši uplatom na IBAN, najčešće se govori o “transakcijskom računu”, iako je zapravo riječ o načinu naplate putem bankovnog računa.
Od 1. siječnja 2026. upravo takvi bezgotovinski računi ulaze u prošireni sustav fiskalizacije. To znači da i računi koji se naplaćuju uplatom na račun, ako se izdaju krajnjim potrošačima (B2C), moraju prolaziti postupak fiskalizacije jednako kao i gotovinski računi.
Vrste transakcijskih računa
Transakcijski račun je zajednički naziv za račune koji služe za izvršavanje platnih transakcija, odnosno za primanje i slanje novca. U Hrvatskoj postoji više vrsta transakcijskih računa, a najčešće se razlikuju prema namjeni i korisniku računa.
Kod fizičkih osoba najčešće se koriste tekući i žiro račun, dok poslovni subjekti koriste poslovne transakcijske račune za obavljanje djelatnosti i naplatu računa.
Iako ih zovemo drugačjim nazivima, svi oni pripadaju u kategoriju transakcijskih računa jer omogućuju izvršavanje platnih transakcija preko banke.
U poslovanju su posebno važni:
- tekući račun
- žiro račun
- poslovni transakcijski račun poduzetnika
Tekući račun
Tekući račun je vrsta transakcijskog računa koji fizičke osobe koriste za svakodnevne financijske aktivnosti poput primanja plaće, plaćanja računa, podizanja gotovine i kartičnog plaćanja. Uz tekući račun najčešće su povezane debitne kartice, internet i mobilno bankarstvo te mogućnost ugovaranja trajnih naloga i izravnih terećenja.
Tekući račun prvenstveno je namijenjen osobnim financijama građana, a ne poslovnom poslovanju poduzetnika.
Žiro račun
Žiro račun je također vrsta transakcijskog računa, ali se najčešće koristi za posebne vrste primitaka i poslovnih uplata. Koriste ga obrtnici, slobodna zanimanja, udruge, OPG-ovi i druge osobe koje primaju sredstva po osnovi obavljanja djelatnosti.
Žiro račun često povezuje s poslovanjem paušalnih obrta jer se preko njega zaprimaju uplate za izdane račune i evidentiraju poslovni primitci.
Poslovni transakcijski račun
Poslovni transakcijski račun koriste trgovačka društva, obrti i drugi poslovni subjekti za obavljanje poslovnih financijskih transakcija. Preko njega se provode naplate izlaznih računa, plaćanja dobavljačima, isplate plaća, poreza i drugih poslovnih obveza.
U kontekstu Fiskalizacije 2.0 upravo poslovni transakcijski račun postaje važan dio digitalnog praćenja bezgotovinskih plaćanja, posebno kod fiskalizacije računa koji se naplaćuju uplatom na IBAN.
Bezgotovinsko plaćanje (uplata na transakcijski račun)
Bezgotovinsko plaćanje je način plaćanja kod kojeg se novac ne predaje fizički u gotovini, već se prenosi putem banke ili drugog platnog sustava. U poslovanju se to odnosi na uplatu na transakcijski račun poduzetnika, odnosno plaćanje po računu putem IBAN-a.
Plaćanje se može izvršiti internet ili mobilnim bankarstvom, općom uplatnicom ili kroz različite digitalne servise poput PayPala, Google Paya, Apple Paya i sličnih sustava. Zato se često govori o “transakcijskom računu” kao sinonimu za bezgotovinsku naplatu.
Fiskalizacija transakcijskih računa od 2026.
Od početka 2026., bezgotovinski računi prema krajnjim potrošačima postali su dio proširenog sustava fiskalizacije. To znači da i računi koji se naplaćuju uplatom na transakcijski račun moraju prolaziti postupak fiskalizacije jednako kao i gotovinski računi.
Poduzetnici više ne mogu izdavati račune fizičkim osobama samo u PDF-u, Wordu ili Excelu bez povezivanja s Poreznom upravom. Račun će morati sadržavati fiskalizacijske elemente poput JIR-a, ZKI-a i QR koda, bez obzira na to što se plaćanje izvršava uplatom na IBAN.
Ova promjena posebno se tiče djelatnosti koje su do sada poslovale isključivo bezgotovinski, poput paušalnih obrta, konzultanata, freelancera, edukatora, agencija i raznih uslužnih djelatnosti koje račune šalju e-mailom i naplaćuju putem bankovne uplate.
Cilj proširenja fiskalizacije je omogućiti Poreznoj upravi digitalni uvid u promet neovisno o načinu plaćanja te smanjiti prostor za neevidentirane transakcije.
Transakcijski račun i eRačun
Kada poduzetnik izdaje račun fizičkoj osobi koji se plaća uplatom na transakcijski račun, radi se o fiskalnom računu koji prolazi kroz sustav Fiskalizacije 1.0 i mora sadržavati JIR, ZKI i QR kod.
S druge strane, kada poduzetnik izdaje račun drugom poslovnom subjektu, od 2026. godine primjenjuje se sustav eRačuna i Fiskalizacije 2.0. U tom slučaju, račun se razmjenjuje kao strukturirani elektronički dokument putem informacijskog posrednika.
Zbog toga poduzetnici od 2026. moraju jasno razlikovati račune prema građanima i račune prema poslovnim subjektima, jer se na njih primjenjuju različita pravila fiskalizacije i digitalne razmjene dokumenata.
Moglo bi vas zanimati...
Mora li se račun plaćen uplatom na IBAN fiskalizirati?
Da. Od 1. siječnja 2026. i bezgotovinski računi koji se naplaćuju uplatom na transakcijski račun ulaze u sustav fiskalizacije.
Iznimka je kada paušalni obrt izdaje račun drugom poslovnom subjektu (B2B). U tom slučaju tijekom 2026. još uvijek ne mora izdavati eRačune, ali ih mora moći zaprimiti.
Je li transakcijski račun isto što i žiro račun?
Ne. Transakcijski račun je širi pojam koji obuhvaća više vrsta računa, uključujući tekući, žiro i poslovni račun. Žiro račun je samo jedna od vrsta transakcijskih računa.
Mogu li paušalni obrti izdavati bezgotovinske račune bez fiskalizacije?
Mogu, ali samo ako izdaju račun drugom poslovnom subjektu. Ali, od 2026. moraju fiskalizirati račune koje izdaju građanima, koji se plaćaju uplatom na račun, pa čak i ako posluju isključivo bezgotovinski.
Je li eRačun isto što i fiskalni račun?
Nije. Fiskalni (fiskalizirani) račun koristi se prvenstveno u B2C poslovanju prema građanima, dok se eRačun koristi u B2B i B2G poslovanju između poslovnih subjekata kroz sustav Fiskalizacije 2.0.
Može li se račun i dalje izdavati u PDF-u?
PDF je samo prikaz računa, tako da više nije dovoljan kao jedini oblik dokumenta. Kod B2C računa potreban je fiskalizirani račun, a kod B2B poslovanja od 2026. obvezan je strukturirani eRačun.
Što ako nema internetske veze u trenutku izdavanja računa?
Račun se mora naknadno fiskalizirati u zakonskom roku (48 sati) nakon uspostave veze sa sustavom Porezne uprave.