SREDNJA RAZINA
Ulazni račun - URA
Ulazni račun jedan je od osnovnih dokumenata u svakodnevnom poslovanju jer predstavlja početnu točku za evidentiranje troškova, obveza i poreznih prava poduzetnika.
- 13 min čitanja
DEFINICIJA
Ulazni račun je dokument kojim se potvrđuje nabavka robe ili usluge od strane dobavljača. Takav se račun treba dobiti kada nam je roba isporučena ili usluga obavljena.
Plavi ured; https://plaviured.hr/
Što je ulazni račun?
Ulazni račun (URA) je knjigovodstvena isprava koju poduzetnik prima od dobavljača za isporučene proizvode ili obavljene usluge. Za primatelja, taj račun predstavlja trošak ili obvezu prema dobavljaču, dok istovremeno može biti osnova za ostvarivanje prava na odbitak pretporeza, ako je poduzetnik u sustavu PDV-a.
Radi se o istom dokumentu koji izdavatelj evidentira kao izlazni račun, ali iz perspektive primatelja ima potpuno drugačiju ulogu u poslovnim evidencijama. Ulazni račun ima osnovnu ulogu u računovodstvu jer omogućuje točno evidentiranje rashoda, praćenje obveza i usklađenost s poreznim propisima.
S uvođenjem eRačuna i Fiskalizacije 2.0, ulazni račun dolazi u strukturiranom digitalnom obliku. Podaci s računa više ne unose ručno, već se automatski prenose u računovodstvene sustave, čime se smanjuje mogućnost pogrešaka i ubrzava njihova obrada.
Ulazni račun primjer
Primjer ulaznog računa može izgledati ovako:
Poduzetnik prima račun od dobavljača za nabavu uredskog materijala u iznosu od 1.000 € + 25 % PDV-a (250 €). Ukupan iznos za plaćanje iznosi 1.250 €.
Za poduzetnika koji je u sustavu PDV-a, ovaj račun ima dvostruku funkciju. Iznos od 1.000 € evidentira se kao trošak poslovanja, dok se iznos PDV-a od 250 € evidentira kao pretporez koji se može odbiti od vlastite porezne obveze, ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti. Istovremeno, ukupni iznos od 1.250 € predstavlja obvezu prema dobavljaču do trenutka plaćanja.
Ako poduzetnik nije u sustavu PDV-a, tada nema pravo na odbitak pretporeza, pa se cijeli iznos računa (1.250 €) evidentira kao trošak.
Što mora sadržavati ulazni račun?
Da bi ulazni račun bio porezno priznat i kako bi poduzetnik mogao koristiti pravo na odbitak pretporeza, mora sadržavati sve obvezne elemente propisane Zakonom o PDV-u. To znači da račun mora biti potpun, točan i jasno poveziv s konkretnom poslovnom transakcijom.
Osnovni elementi koje ulazni račun mora sadržavati uključuju broj i datum izdavanja, podatke o dobavljaču (naziv, adresu, OIB ili PDV identifikacijski broj), podatke o primatelju računa, opis isporučene robe ili usluge te količinu i jediničnu cijenu. Mora biti jasno naznačen datum isporuke ako se razlikuje od datuma izdavanja, kao i porezna osnovica, primijenjena stopa PDV-a i iznos PDV-a razvrstan po stopama.
Ukupni iznos računa mora biti jasno prikazan, zajedno s eventualnim popustima ili rabatima ako nisu uključeni u jediničnu cijenu. Ako se radi o transakciji koja je oslobođena PDV-a ili podliježe posebnom poreznom režimu, račun mora sadržavati odgovarajuću napomenu s pravnim temeljem oslobođenja.
Bez ispravnog računa, poduzetnik u pravilu ne može ostvariti pravo na odbitak pretporeza. Iako sudska praksa dopušta određene iznimke kada su materijalni uvjeti ispunjeni, uvijek se preporučuje zatražiti ispravak računa ako nedostaje neki od obveznih elemenata.
S uvođenjem eRačuna, kontrola obveznih elemenata dodatno se automatizira. Strukturirani elektronički računi prolaze tehničke i sadržajne provjere prije zaprimanja, čime se smanjuje mogućnost zaprimanja neispravnih dokumenata i olakšava njihova daljnja obrada u računovodstvu.
Knjiženje ulaznog računa
Knjiženje ulaznog računa je postupak evidentiranja zaprimljenog računa u poslovnim knjigama poduzetnika. Cilj knjiženja je ispravno prikazati trošak ili nabavu, obvezu prema dobavljaču te, ako je primjenjivo, pretporez koji se može odbiti.
U standardnom dvojnom knjigovodstvu ulazni račun se evidentira kroz najmanje tri osnovne stavke. Na jednoj strani evidentira se trošak ili nabava (npr. roba, usluga ili dugotrajna imovina), na drugoj pretporez (ako postoji pravo na odbitak), dok se na trećoj strani evidentira obveza prema dobavljaču u ukupnom iznosu računa.
Važno je da knjiženje prati stvarni poslovni događaj. To znači da se račun mora povezati s konkretnom isporukom robe ili usluge. U digitalnom okruženju, podaci s eRačuna se izravno prenose u računovodstveni sustav, čime se smanjuje mogućnost pogreške i ubrzava obrada.
Knjiženje ulaznih računa – primjer
Primjer knjiženja ulaznog računa može izgledati ovako:
Poduzetnik zaprima račun za uslugu marketinga u iznosu od 1.000 € + 25 % PDV-a (250 €), ukupno 1.250 €.
U knjigovodstvu se evidentira:
Ovakvim knjiženjem jasno se razdvaja osnovica (trošak), iznos PDV-a koji se može odbiti i ukupna obveza prema dobavljaču.
Ako poduzetnik nije u sustavu PDV-a, tada nema prava na odbitak pretporeza. U tom slučaju cijeli iznos računa knjiži se kao trošak:
Priznavanje pretporeza po ulaznim računima
Priznavanje pretporeza jedan je od najvažnijih razloga zašto je ispravno zaprimanje i evidentiranje ulaznih računa važno za poduzetnike u sustavu PDV-a. Pretporez predstavlja iznos PDV-a koji je iskazan na ulaznom računu i koji poduzetnik može odbiti od svoje porezne obveze, čime se osigurava neutralnost PDV-a u poslovanju.
Da bi se pretporez mogao priznati, poduzetnik mora biti upisan u sustav PDV-a, a nabavljena roba ili usluga mora služiti za obavljanje oporezivih djelatnosti. Osim toga, ulazni račun mora sadržavati sve zakonom propisane elemente i mora postojati stvarna poslovna transakcija koja stoji iza njega.
Pravo na odbitak pretporeza nije apsolutno. Postoje situacije u kojima je ono ograničeno ili u potpunosti isključeno. Primjerice, kod troškova reprezentacije pretporez se ne može odbiti, dok se kod nabave osobnih automobila u pravilu priznaje samo 50% pretporeza. Također, ako je račun izdan od strane dobavljača koji nije u sustavu PDV-a, pretporez se uopće ne može priznati jer na računu nije iskazan.
Vrijeme priznavanja pretporeza također je važno. Pretporez se može odbiti u razdoblju u kojem je račun zaprimljen, pod uvjetom da je zaprimljen prije podnošenja PDV prijave za to razdoblje. Ako račun stigne kasnije, pravo na odbitak ostvaruje se u razdoblju u kojem je stvarno zaprimljen.
U kontekstu Fiskalizacije 2.0 gdje se ulazni računi zaprimaju u strukturiranom obliku i prolaze automatske provjere, smanjuje se rizik od formalnih pogrešaka, ali se istovremeno povećava transparentnost jer Porezna uprava raspolaže podacima o transakcijama u stvarnom vremenu.
Knjiga ulaznih računa (URA)
Knjiga ulaznih računa (URA) je pomoćna poslovna evidencija u koju poduzetnici unose sve zaprimljene ulazne račune. Služi za praćenje troškova, obveza prema dobavljačima i, posebno važno, za evidentiranje pretporeza koji se može odbiti u sustavu PDV-a.
Do 2025. godine, obveznici PDV-a bili su dužni Knjigu URA dostavljati Poreznoj upravi kao dio redovitog poreznog izvještavanja. Evidencija je sadržavala detaljne podatke o svakom zaprimljenom računu, uključujući osnovicu, iznos PDV-a te razliku između priznatog i nepriznatog pretporeza.
Od 1. siječnja 2026. dolazi do promjene. Uvođenjem Fiskalizacije 2.0 i sustava eIzvještavanja, obvezna predaja Knjige URA Poreznoj upravi se ukida. Podaci o ulaznim računima sada se razmjenjuju kroz strukturirane eRačune, čime Porezna uprava dobiva potrebne informacije izravno iz sustava, bez potrebe za dodatnim izvještajima.
Ulazni račun iz EU
Ulazni račun iz EU je račun koji poduzetnik u Hrvatskoj prima od dobavljača iz druge države članice Europske unije. Ovakve transakcije podliježu posebnim pravilima PDV-a jer se u većini slučajeva primjenjuje mehanizam prijenosa porezne obveze (reverse charge).
Dobavljač iz EU na računu ne obračunava PDV svoje države, već hrvatski poduzetnik kao primatelj sam obračunava PDV u svojoj prijavi. Poduzetnik istovremeno iskazuje obvezu PDV-a i pravo na odbitak pretporeza, što u slučaju punog prava na odbitak rezultira neutralnim poreznim učinkom.
Kako bi ulazni račun iz EU bio ispravan, mora sadržavati PDV identifikacijske brojeve (PDV ID) i dobavljača i primatelja, kao i odgovarajuću napomenu o prijenosu porezne obveze. Također je važno da poduzetnik provjeri valjanost PDV ID broja dobavljača kroz VIES sustav, jer je to jedan od uvjeta za pravilno porezno postupanje.
Kod nabave dobara iz EU, riječ je o stjecanju dobara unutar Europske unije, dok se kod usluga primjenjuje pravilo mjesta oporezivanja prema sjedištu primatelja. U oba slučaja, ulazni račun mora biti pravilno evidentiran u poslovnim knjigama i uključen u PDV evidencije.
Napomena!
Ovakvi računi nisu obuhvaćeni obveznim sustavom eRačuna u Hrvatskoj na isti način kao tuzemne transakcije, jer se razmjena odvija između subjekata iz različitih država. Ipak, i za njih vrijedi obveza pravilnog evidentiranja i izvještavanja kroz PDV sustav.
Ulazni račun i eRačun od 2026.
Uvođenjem Fiskalizacije 2.0, za većinu tuzemnih B2B i B2G transakcija, ulazni račun dolazi u obliku eRačuna.
Poduzetnici u sustavu PDV-a više ne zaprimaju račune putem e-maila u PDF obliku kao primarni dokument, već kroz definirane kanale razmjene putem informacijskih posrednika. Takav eRačun sadrži sve potrebne podatke u standardiziranom formatu, što omogućuje izravno preuzimanje u računovodstvene sustave bez ručnog unosa.
Uz promjenu formata dolaze i nove obveze. Zaprimljeni eRačun mora biti evidentiran i uključen u sustav fiskalizacije i eIzvještavanja, pri čemu se podaci o računu automatski prenose Poreznoj upravi. Time se povećava transparentnost, ali i odgovornost poduzetnika za pravovremeno i točno postupanje s dokumentima.
Zaprimanje i obrada ulaznog računa
Zaprimanje i obrada ulaznog računa je prvi operativni korak nakon što poduzetnik zaprimi račun od dobavljača. Taj proces uključuje provjeru ispravnosti računa, njegovo evidentiranje u poslovnim evidencijama te pripremu za knjiženje i plaćanje.
Obrada ulaznog računa započinje provjerom osnovnih elemenata. Osim formalne ispravnosti, važno je utvrditi i materijalnu ispravnost, odnosno odgovara li račun stvarno isporučenoj robi ili usluzi. Tek nakon takve provjere račun ulazi u daljnju obradu.
Sljedeći korak je evidentiranje računa u sustavu, što uključuje povezivanje s odgovarajućim troškom, projektom ili poslovnim događajem. U tradicionalnom modelu to se radilo ručno, dok se u suvremenom poslovanju ovaj proces sve češće automatizira kroz računovodstvene i DMS sustave.
Važan dio obrade je i proces odobravanja (likvidature), u kojem odgovorna osoba potvrđuje da je račun opravdan i spreman za knjiženje i plaćanje. Ovaj korak je osnovan za internu kontrolu i sprječavanje pogrešaka ili nepravilnosti u poslovanju.
U digitalnom okruženju, zaprimanje i obrada ulaznog računa više nisu odvojeni administrativni koraci, već dio povezanog procesa koji uključuje razmjenu podataka, automatsku obradu i integraciju s računovodstvom i poreznim sustavima.
Najčešće greške kod ulaznih računa
Najčešće greške kod ulaznih računa odnose se na nepotpune ili netočne podatke, poput pogrešnog OIB-a, naziva tvrtke ili izostavljenih obveznih elemenata, zbog čega račun može biti porezno nepriznat.
Česta je i pogreška u obračunu PDV-a, bilo kroz krivu stopu ili netočno iskazan iznos, kao i izostanak obveznih napomena kod posebnih režima poput oslobođenja ili prijenosa porezne obveze.
Često se događa i neispravno priznavanje pretporeza, osobito kod troškova gdje odbitak nije dopušten ili je ograničen, te nepravilno čuvanje dokumentacije, primjerice kada se čuva samo PDF umjesto izvornog XML eRačuna.
Sve ove greške mogu dovesti do dodatnih poreznih korekcija i administrativnih opterećenja, pa je važno uspostaviti jasan proces provjere prije knjiženja.
Moglo bi vas zanimati...
Kada se može odbiti pretporez po ulaznom računu?
Pretporez se može odbiti kada je poduzetnik u sustavu PDV-a, kada račun sadrži sve obvezne elemente i kada je nabava povezana s oporezivom djelatnošću. Odbitak se ostvaruje u razdoblju u kojem je račun zaprimljen.
Što ako ulazni račun ima pogrešan OIB?
Račun se smatra formalno neispravnim i potrebno je zatražiti ispravak od dobavljača. Bez točnih podataka može biti ugroženo pravo na odbitak pretporeza.
Kako se knjiži ulazni račun iz EU?
Kod ulaznog računa iz EU primjenjuje se prijenos porezne obveze (reverse charge). Poduzetnik sam obračunava PDV te ga istovremeno iskazuje kao obvezu i pretporez u prijavi.
Mora li svaki ulazni račun biti eRačun?
Ne. Obveza eRačuna odnosi se prvenstveno na tuzemne B2B i B2G transakcije od 2026. godine. Računi iz EU i trećih zemalja i dalje mogu dolaziti u drugim oblicima.
Postoji li još uvijek Knjiga URA prema novom Zakonu?
Knjiga URA više nije obvezna za predaju Poreznoj upravi, ali se i dalje vodi interno kao pomoćna evidencija radi kontrole pretporeza i usklađivanja poslovnih evidencija.
Koliko dugo se čuvaju ulazni računi?
Prema izmjenama Zakona, ulazni računi čuvaju se najmanje 6 godina. Kod eRačuna važno je da se dokument čuva u izvornom elektroničkom (XML) obliku, jer se time osigurava njegova vjerodostojnost i usklađenost s propisima.
Što napraviti ako se ulazni račun osporava?
Ako se račun osporava, potrebno je kontaktirati dobavljača i usuglasiti stanje. Ovisno o situaciji izdaje se knjižno odobrenje, storno ili novi ispravan račun.