SREDNJA RAZINA

Izlazni račun - IRA

Izlazni račun potvrđuje da je poduzetnik isporučio robu ili uslugu kupcu i da za tu isporuku potražuje plaćanje. Za izdavatelja je temelj za evidentiranje prihoda, potraživanja i, ako je u sustavu PDV-a, obveze obračuna PDV-a.

DEFINICIJA

Izlazni računi namijenjeni su fakturiranju pruženih usluga, isporučene robe ili materijala poreznim obveznicima i krajnjim potrošačima.

Minimax; https://help.minimax.hr/

Što je izlazni račun?

Izlazni račun je dokument koji poduzetnik izdaje kupcu za isporučenu robu, obavljenu uslugu ili primljeni predujam. Za izdavatelja označava prihod i potraživanje prema kupcu, dok za primatelja isti dokument predstavlja ulazni račun (URA).

Izlazni račun jedan je od osnovnih dokumenata u računovodstvu i poreznom sustavu jer služi kao osnova za:

evidentiranje prihoda,
obračun PDV-a,
fiskalizaciju računa,
praćenje naplate i potraživanja,
knjiženje poslovnih promjena.

Obveza izdavanja izlaznog računa uređena je Zakonom o PDV-u, prema kojem porezni obveznik mora izdati račun za isporuke dobara i usluga drugim poreznim obveznicima, državnim tijelima i krajnjim potrošačima. Račun se mora izdati i za primljene predujmove te određene prekogranične transakcije.

Izlazni račun može se pojaviti u više oblika:

kao fiskalizirani račun u krajnjoj potrošnji,
kao račun za predujam,
kao knjižno odobrenje ili storno,
kao strukturirani eRačun u XML formatu.

Od 2026. godine izlazni računi dobivaju posebnu pažnju zbog Fiskalizacije 2.0 i obveznog eRačuna u B2B poslovanju. Time račun više nije samo dokument za naplatu, nego postaje dio šireg digitalnog sustava razmjene i poreznog izvještavanja.

Izlazni račun primjer

Primjer izlaznog računa može izgledati ovako:

Poduzetnik izdaje račun kupcu za pruženu uslugu izrade web stranice u iznosu od 1.000 € + 25 % PDV-a (250 €). Ukupan iznos računa iznosi 1.250 €.

Za izdavatelja računa, iznos od 1.000 € predstavlja prihod od obavljene usluge, dok iznos PDV-a od 250 € predstavlja obvezu prema državi koju treba evidentirati i uključiti u obračun PDV-a. Istovremeno, ukupni iznos od 1.250 € predstavlja potraživanje od kupca do trenutka naplate.

Za kupca isti dokument predstavlja ulazni račun (URA). Ako je kupac u sustavu PDV-a i račun sadrži sve propisane elemente, PDV od 250 € može koristiti kao pretporez.

Što mora sadržavati izlazni račun?

Da bi izlazni račun bio porezno i računovodstveno ispravan, mora sadržavati sve obvezne elemente propisane Zakonom o PDV-u. Izlazni račun nije samo dokument za naplatu, već i temelj za obračun PDV-a, evidentiranje prihoda i dokaz o obavljenoj isporuci robe ili usluge.

Račun mora jasno identificirati izdavatelja i kupca te nedvojbeno prikazivati što je isporučeno, kada je isporučeno i po kojoj cijeni. Obvezni elementi uključuju broj i datum izdavanja računa, podatke o izdavatelju i kupcu (naziv, adresu i OIB odnosno PDV identifikacijski broj), opis robe ili usluge, količinu, jediničnu cijenu te poreznu osnovicu i iznos PDV-a razvrstan po stopama.

Ako se datum isporuke razlikuje od datuma izdavanja računa, mora biti posebno naveden. Također, račun mora sadržavati ukupni iznos za plaćanje, eventualne rabate ili popuste te posebne napomene kada se primjenjuju oslobođenja od PDV-a ili prijenos porezne obveze.

Kod računa koji podliježu fiskalizaciji dodatno se pojavljuju elementi poput JIR-a, ZKI-a, oznake načina plaćanja i QR koda. Od 2026. godine, kod eRačuna, obvezni podaci uključuju i KPD 2025 oznake proizvoda i usluga.

Neispravno izdan izlazni račun može dovesti do pogrešnog obračuna PDV-a, problema kod naplate i poreznih nepravilnosti. Upravo zato suvremeni sustavi za izdavanje računa automatski provjeravaju obvezne elemente prije slanja računa kupcu.

Knjiženje izlaznog računa

Knjiženje izlaznog računa je postupak evidentiranja izdanog računa u poslovnim knjigama poduzetnika. Njime se evidentira prihod, potraživanje prema kupcu i obveza PDV-a prema državi, ako je izdavatelj u sustavu PDV-a.

Za razliku od ulaznog računa koji predstavlja trošak i obvezu prema dobavljaču, izlazni račun predstavlja prihod i potraživanje od kupca. U trenutku izdavanja računa nastaje poslovni događaj koji mora biti evidentiran u računovodstvu, bez obzira na to je li račun već naplaćen.

U standardnom dvojnom knjigovodstvu izlazni račun se najčešće evidentira kroz tri osnovne stavke. Na jednoj strani evidentira se potraživanje od kupca u ukupnom iznosu računa, na drugoj prihod bez PDV-a, a na trećoj obveza PDV-a koja proizlazi iz izdane isporuke.

Kod poduzetnika koji nisu u sustavu PDV-a nema evidentiranja obveze PDV-a, već se cijeli iznos računa evidentira kao prihod. Također, kod određenih transakcija poput reverse charge modela ili oslobođenja od PDV-a, račun se evidentira prema posebnim pravilima.

U suvremenom digitalnom poslovanju knjiženje izlaznih računa sve se češće automatizira. Podaci s eRačuna izravno se prenose u računovodstvene sustave, čime se smanjuje mogućnost pogreške, ubrzava obrada i osigurava usklađenost s poreznim pravilima i Fiskalizacijom 2.0.

Knjiženje izlaznog računa primjer

Primjer knjiženja izlaznog računa može izgledati ovako:

Poduzetnik izdaje račun za uslugu savjetovanja u iznosu od 1.000 € + 25 % PDV-a (250 €), ukupno 1.250 €.

U knjigovodstvu se evidentira:

Ovakvim knjiženjem jasno se razdvaja prihod bez PDV-a, iznos PDV-a koji predstavlja poreznu obvezu te ukupno potraživanje prema kupcu.

Kada kupac podmiri račun, zatvara se potraživanje od kupca i evidentira priljev sredstava na račun poduzetnika.

Ako izdavatelj nije u sustavu PDV-a, tada nema evidentiranja PDV-a, već se cijeli iznos računa knjiži kao prihod:

Nastanak porezne obveze i rok za izdavanje izlaznog računa

Kod izlaznog računa posebno je važno razumjeti trenutak nastanka porezne obveze, jer on određuje kada poduzetnik mora obračunati i prijaviti PDV. To ne mora uvijek biti isti trenutak kada je račun naplaćen.

Prema Zakonu o PDV-u, porezna obveza u pravilu nastaje kada je roba isporučena ili usluga obavljena. To znači da poduzetnik obvezu PDV-a evidentira već u trenutku nastanka poslovnog događaja, neovisno o tome je li kupac račun platio.

Kod određenih transakcija postoje posebna pravila. Primjerice, kod predujmova obveza PDV-a nastaje već u trenutku primitka uplate, dok se kod obveznika koji primjenjuju obračun prema naplaćenim naknadama (tzv. R-2 model) PDV obračunava tek nakon naplate računa.

Rok za izdavanje računa također ovisi o vrsti transakcije. Za većinu tuzemnih transakcija zakon ne propisuje jedinstveni rok u danima, ali se račun mora izdati bez odgode nakon obavljene isporuke. Kod isporuka unutar Europske unije račun se mora izdati najkasnije do 15. dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastala isporuka.

Od 2026. godine rokovi više nisu povezani samo s izdavanjem računa, već i s njegovom fiskalizacijom i razmjenom kroz sustav eRačuna. Za tuzemne B2B i B2G transakcije izdavanje eRačuna postaje obvezno, a trenutak izdavanja ujedno je i trenutak fiskalizacije eRačuna.

Knjiga izlaznih računa (IRA)

Knjiga izlaznih računa (IRA) je pomoćna poslovna evidencija u koju poduzetnik evidentira sve izdane račune prema kupcima. Služi za praćenje prihoda, obračunanog PDV-a i potraživanja te predstavlja jednu od osnovnih evidencija u sustavu PDV-a.

U Knjigu IRA evidentiraju se svi izdani računi, uključujući redovne račune, račune za predujam, storna, knjižna odobrenja i druge dokumente koji utječu na poreznu osnovicu ili obvezu PDV-a. Evidencija omogućuje pregled ukupno izdanih računa po razdobljima i povezuje izdane račune s PDV prijavom i računovodstvenim evidencijama.

Do 2025. godine obveznici PDV-a dostavljali su podatke iz Knjige IRA kroz sustav ePorezne kao dio redovitog poreznog izvještavanja. Evidencija je sadržavala podatke o kupcima, brojevima računa, osnovici i obračunanom PDV-u razvrstanom po stopama.

Od 1. siječnja 2026. dolazi do značajne promjene. Uvođenjem Fiskalizacije 2.0 i sustava eIzvještavanja ukida se obvezna predaja Knjige IRA Poreznoj upravi. Razlog je činjenica da Porezna uprava podatke o izdanim računima sada dobiva izravno kroz sustav strukturiranih eRačuna i fiskalizacije.

To ne znači da Knjiga IRA nestaje iz poslovanja. Poduzetnici je i dalje vode interno kao pomoćnu evidenciju radi kontrole prihoda, usklađivanja poslovnih knjiga i praćenja poreznih obveza. Knjiga IRA se danas najčešće vodi automatski kroz računovodstvene, ERP ili DMS sustave povezane s izdavanjem računa i fiskalizacijom.

Fiskalizacija izlaznog računa

Fiskalizacija izlaznog računa je postupak kojim se podaci o izdanom računu dostavljaju Poreznoj upravi radi kontrole prometa i poreznih obveza. U Hrvatskoj je fiskalizacija prvotno bila povezana prvenstveno s računima izdanim krajnjim potrošačima, no od 2026. godine sustav se proširuje i na poslovanje između poduzetnika.

Kod računa izdanih građanima fiskalizacija se provodi u trenutku izdavanja računa. Nakon slanja podataka Poreznoj upravi, račun dobiva JIR (Jedinstveni identifikator računa), dok ZKI (Zaštitni kod izdavatelja) služi kao sigurnosni element za provjeru autentičnosti računa. Fiskalizirani račun mora sadržavati i QR kod koji omogućuje dodatnu provjeru ispravnosti računa.

Fiskalizacija više nije vezana isključivo uz gotovinska plaćanja. Prema novom Zakonu o fiskalizaciji, račun izdan krajnjem potrošaču može biti fiskaliziran neovisno o tome plaća li se gotovinom, karticom ili transakcijskim računom.

Od 1. siječnja 2026. za većinu tuzemnih transakcija obvezno je izdavanje eRačuna. On se fiskalizira u trenutku izdavanja kroz sustav informacijskih posrednika i automatski ulazi u sustav eIzvještavanja Porezne uprave.

Izlazni račun prema EU/trećim zemljama

Izlazni račun prema inozemnom kupcu razlikuje se od tuzemnog računa po pravilima obračuna PDV-a. Porezni tretman ovisi o tome izdaje li se račun kupcu iz druge države članice Europske unije ili kupcu iz treće zemlje izvan EU.

Kod većine B2B usluga prema EU poduzetnicima primjenjuje se mehanizam prijenosa porezne obveze (reverse charge), što znači da hrvatski izdavatelj ne obračunava hrvatski PDV, već na računu navodi odgovarajuću napomenu i PDV identifikacijski broj kupca.

Kod isporuke dobara unutar EU račun može biti oslobođen PDV-a ako postoji dokaz da je roba otpremljena u drugu državu članicu. Kod izvoza u treće zemlje također se primjenjuje oslobođenje od PDV-a, uz odgovarajuću carinsku dokumentaciju.

Račun prema inozemnom kupcu sadrži ispravne PDV ID brojeve i odgovarajuće napomene o oslobođenju ili prijenosu porezne obveze. Također se preporučuje provjera PDV ID broja kupca kroz VIES sustav.

Iako prekogranične transakcije trenutno nisu uključene u obvezni hrvatski sustav eRačuna na isti način kao tuzemni B2B računi, i dalje postoji obveza pravilnog evidentiranja i PDV izvještavanja.

Izlazni račun i eRačun od 2026.

Uvođenjem Fiskalizacije 2.0, izlazni račun više ne postoji samo kao PDF ili papirnati dokument, već kao strukturirani eRačun u XML formatu.

Od 1. siječnja 2026. obveznici PDV-a u Hrvatskoj moraju izdavati i zaprimati eRačune za tuzemne B2B i B2G transakcije. Oni se razmjenjuju putem informacijskih posrednika i automatski ulaze u sustav fiskalizacije i eIzvještavanja.

Izlazni račun više nije samo dokument za kupca, već dio povezanog digitalnog procesa u kojem se podaci automatski razmjenjuju između poslovnih sustava i Porezne uprave. Podaci o izdanim računima koriste se za fiskalizaciju, PDV evidencije i daljnju računovodstvenu obradu.

Važno je naglasiti da PDF sam po sebi nije eRačun. PDF može služiti samo kao vizualni prikaz dokumenta, dok se stvarni eRačun razmjenjuje u strukturiranom XML obliku koji omogućuje automatsku obradu i provjeru podataka.

Za poduzetnike to znači prelazak s ručne administracije na digitalno upravljanje računima, pri čemu sustavi za izdavanje računa, računovodstvo i fiskalizacija postaju međusobno povezani.

Najčešće greške kod izdavanja izlaznih računa

Najčešće greške kod izlaznih računa odnose se na netočne ili nepotpune podatke, poput pogrešnog OIB-a kupca, izostavljenih obveznih elemenata ili nepravilnog numeriranja računa. Takve pogreške mogu uzrokovati probleme u obračunu PDV-a i poreznim evidencijama.

Česte su i pogreške u primjeni PDV-a, primjerice korištenje pogrešne porezne stope ili izostavljanje obveznih napomena kod oslobođenja i prijenosa porezne obveze.

Od 2026., tu su i pogreške povezane s eRačunima, poput slanja PDF-a umjesto strukturiranog XML dokumenta, neispravnih KPD oznaka ili nepravilne fiskalizacije eRačuna.

Problemi se često pojavljuju i kod predujmova, storna i knjižnih odobrenja, posebno kada dokumenti nisu pravilno povezani s originalnim računom.

Upravo zato preporuka je da poduzetnici sve češće koriste digitalne sustave koji automatski provjeravaju obvezne elemente, fiskalizaciju i usklađenost računa prije slanja kupcu.

Moglo bi vas zanimati...

Mora li svaki izlazni račun biti fiskaliziran?

Ne. Način fiskalizacije ovisi o tome kome se račun izdaje. Računi izdani građanima (B2C) fiskaliziraju se kroz postojeći sustav fiskalizacije. Od 2026. godine, računi između poduzetnika (B2B) ulaze u sustav fiskalizacije kroz obvezni eRačun i eIzvještavanje.

Je li PDF dovoljan kao eRačun?

Nije. PDF nije eRačun i može služiti isključivo kao vizualni prikaz računa, ali pravi eRačun je strukturirani XML dokument koji omogućuje automatsku obradu i razmjenu između sustava.

Kada nastaje obveza PDV-a po izlaznom računu?

U pravilu, obveza PDV-a nastaje kada je roba isporučena ili usluga obavljena. Kod predujmova obveza može nastati i ranije, u trenutku primitka uplate.

Kako se ispravlja pogrešno izdani račun?

Ovisno o situaciji, pogrešno izdani račun ispravlja se stornom, knjižnim odobrenjem ili izdavanjem novog ispravnog računa. Važno je da ispravak bude jasno povezan s originalnim računom.

Mora li izlazni račun sadržavati QR kod?

QR kod je obvezan kod fiskaliziranih računa u krajnjoj potrošnji. Koristi se za provjeru ispravnosti i fiskalizacije računa putem sustava Porezne uprave.

Kako izgleda izlazni račun prema EU kupcu?

Kod većine B2B transakcija prema EU kupcima primjenjuje se reverse charge model, što znači da se hrvatski PDV ne obračunava, već račun mora sadržavati PDV ID broj kupca i odgovarajuću napomenu o prijenosu porezne obveze.

Koliko dugo se čuvaju izlazni računi?

Prema trenutno važećim pravilima, izlazni računi moraju se čuvati najmanje 6 godina. Kod eRačuna važno je čuvati izvorni XML dokument u digitalnoj arhivi.