SREDNJA RAZINA
Obrt
Obrt je oblik samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti u kojem fizička osoba posluje u svoje ime i za svoj račun. U odnosu na trgovačka društva, obrt je u pravilu jednostavnije osnovati i voditi, zbog čega je čest izbor za samostalne poduzetnike i manje poslovne pothvate.
- 14 min čitanja
Prema Zakonu o obrtu:
„Obrt u smislu ovoga Zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.“
Zakon o obrtu, članak 2., stavak 1.
Koje su osnovne karakteristike obrta?
Samostalnost
Obrtnik je vlasnik obrta, a obrt nije zasebna pravna osoba. Obrtnik djelatnost obavlja kao fizička osoba i za obveze obrta odgovara svojom imovinom.
Fleksibilnost poslovanja
Ovisno o djelatnosti i uvjetima potrebnima za njezino obavljanje, obrti mogu biti slobodni, vezani ili povlašteni.
Oporezivanje
Obrtnik može plaćati porez na dohodak paušalno, utvrđivati dohodak na temelju poslovnih knjiga ili, pod propisanim uvjetima odnosno prema vlastitom izboru, plaćati porez na dobit.
Jednostavnija administracija
Obrti u pravilu imaju jednostavnije administrativne i računovodstvene zahtjeve od trgovačkih društava, osobito kada je riječ o paušalnom oporezivanju.
Obrt zato može biti dobar izbor za one koji žele samostalno poslovati i upravljati vlastitim radom. Osnivanje, poslovanje i prestanak obrta uređeni su Zakonom o obrtu.
Što je Obrtni registar?
Obrtni registar je javna elektronička baza podataka u koju se upisuju obrti u Hrvatskoj. Upisom u Obrtni registar obrt formalno nastaje te dobiva matični broj obrta (MBO) i obrtnicu.
Podaci iz obrtnog registra javno su dostupni i mogu se pretraživati putem portala Obrtnog registra (po nazivu obrta, OIB-u obrtnika ili sjedištu) što je korisno za provjeru poslovnih partnera prije suradnje.
Koje vrste obrta postoje?
U Hrvatskoj se obrt dijeli u tri glavne kategorije prema vrsti djelatnosti i potrebnim kvalifikacijama: slobodni obrt, vezani obrt i povlašteni obrt.
Slobodni obrt
Za obavljanje slobodnog obrta ne traži se propisana stručna sprema, stručna osposobljenost ili majstorski ispit, osim općih i eventualnih drugih posebnih uvjeta propisanih za pojedinu djelatnost.
Primjeri djelatnosti koje se, ovisno o važećim propisima i klasifikaciji djelatnosti, mogu obavljati kroz slobodni obrt uključuju:
- grafički dizajn
- pisanje i druge kreativne usluge
- fotografiju
- određene usluge čišćenja
- određene poslovne i administrativne usluge.
Vezani obrt
Vezani obrt obuhvaća djelatnosti za čije je obavljanje potrebno ispuniti propisane stručne uvjete, primjerice imati odgovarajuću stručnu spremu, stručnu osposobljenost ili položen majstorski ispit.
Primjeri vezanih obrta uključuju:
- frizerske usluge
- automehaničarske usluge
- bravarske usluge
- vodoinstalaterske radove
- električarske usluge.
Povlašteni obrt
Povlašteni obrt može se obavljati samo na temelju povlastice odnosno posebnog odobrenja koje izdaje nadležno tijelo, ovisno o djelatnosti.
Za takve djelatnosti mogu vrijediti dodatni stručni, tehnički, sigurnosni ili drugi posebni uvjeti.
Kako otvoriti obrt?
Za otvaranje obrta potrebno je ispuniti zakonske uvjete koji ovise o djelatnosti koju želite obavljati. Kod vezanih i povlaštenih obrta mogu biti potrebne dodatne stručne kvalifikacije, dozvole ili drugi dokazi.
Osnovni koraci su:
odabrati djelatnost i odgovarajuću vrstu obrta
prikupiti potrebnu dokumentaciju i dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta, ako postoje
podnijeti zahtjev za upis obrta
regulirati porezni status i ostale obveze povezane s početkom poslovanja.
Obrt u Hrvatskoj moguće je otvoriti elektroničkim putem ili osobno.
Otvaranje obrta putem sustava START
Sustav START omogućuje pokretanje poslovanja elektroničkim putem i povezivanje više postupaka potrebnih za početak poslovanja.
Otvaranje obrta putem sustava e-Obrt
Putem sustava e-Obrt moguće je elektronički podnijeti zahtjev za osnivanje novog obrta i obaviti druge postupke povezane s Obrtnim registrom.
Otvaranje obrta osobno
Zahtjev je moguće podnijeti i osobno nadležnom upravnom tijelu prema sjedištu obrta.
Što je obrtnica?
Obrtnica je javna isprava kojom se dokazuje upis obrta u Obrtni registar. Sadrži osnovne podatke o obrtu, obrtniku i registriranim djelatnostima.
Kod promjene podataka o obrtu potrebno je provesti odgovarajuću promjenu u Obrtnom registru.
Koji su dokumenti potrebni za otvaranje obrta?
Potrebna dokumentacija ovisi o djelatnosti i vrsti obrta, a može uključivati:
dokaz o identitetu
dokaz o stručnoj spremi, stručnoj osposobljenosti ili majstorskom ispitu za djelatnosti za koje je to propisano
dokaz o pravu korištenja prostora kada je poslovni prostor potreban za obavljanje djelatnosti
dokaze o ispunjavanju posebnih zdravstvenih, tehničkih ili drugih uvjeta kada ih propisi zahtijevaju
odgovarajuće dozvole ili druge dokumente za strane državljane, kada su potrebni.
Točan popis dokumentacije zato je potrebno provjeriti prema konkretnoj djelatnosti koju želite registrirati.
Kako se vodi obrt?
Administrativne i računovodstvene obveze obrtnika ovise o načinu oporezivanja, ulasku u sustav PDV-a i drugim obilježjima poslovanja.
Obrtnici koji su obveznici PDV-a moraju voditi evidencije potrebne za pravilno utvrđivanje i prijavu PDV-a. Promjene povezane s Fiskalizacijom 2.0 smanjile su dio zasebnih administrativnih evidencija i omogućile Poreznoj upravi automatsko zaprimanje većeg broja podataka, dok obveza pravilnog evidentiranja poslovnih događaja ostaje.
Paušalni obrtnici imaju jednostavnije administrativne zahtjeve. Vode Knjigu prometa (KPR) u kojoj evidentiraju naplaćene primitke te za prethodnu godinu predaju PO-SD obrazac u propisanom roku.
Vođenje obrta može biti jednostavnije uz digitalne alate prilagođene obrtnicima i mikro poduzetnicima – od izrade ponuda i računa do slanja eRačuna, fiskalizacije i vođenja potrebnih poslovnih evidencija.
Što se za obrtnike mijenja od 1. siječnja 2027.?
Fiskalizacija 2.0 donosi nove obveze i za dio obrtnika koji tijekom 2026. još nisu obvezni izdavati eRačune.
Od 1. siječnja 2027. obveza izdavanja eRačuna proširuje se i na poslovne subjekte izvan sustava PDV-a u transakcijama za koje je propisana obveza eRačuna. To uključuje i velik broj paušalnih obrtnika.
Zato je dobro na vrijeme odabrati rješenje koje omogućuje jednostavno izdavanje i zaprimanje računa te je prilagođeno pravilima Fiskalizacije 2.0.
Koji su poticaji dostupni za otvaranje obrta?
U Hrvatskoj su dostupni različiti programi potpora i subvencija namijenjeni samozapošljavanju, pokretanju i razvoju poslovanja. Dostupnost, uvjeti i iznosi potpora mijenjaju se ovisno o programu i razdoblju provedbe.
Mogu uključivati:
EU fondove
Financijsku podršku za projekte razvoja poduzetništva, inovacija, digitalizacije i održivosti.
Poticaje za samozapošljavanje i zapošljavanje
Potpore namijenjene pokretanju vlastitog poslovanja ili zapošljavanju novih radnika.
Potpore za zeleno poslovanje
Programe koji mogu obuhvatiti ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i druge održive poslovne prakse.
Poticaje za digitalizaciju
Potpore za modernizaciju poslovanja kroz digitalne alate, softverska rješenja i automatizaciju procesa.
Subvencije za stručno usavršavanje
Programe namijenjene razvoju znanja i vještina obrtnika i zaposlenika.
Aktualne programe, uvjete i rokove potrebno je provjeriti kod institucije koja pojedinu potporu dodjeljuje.
Kako se oporezuje obrt?
Način oporezivanja obrta ovisi o uvjetima koje obrtnik ispunjava i odabranom poreznom statusu.
Obrtnik može:
plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu
utvrđivati dohodak na temelju poslovnih knjiga
biti obveznik poreza na dobit kada su za to ispunjeni propisani uvjeti ili kada odabere takav način oporezivanja.
Ulazak u sustav PDV-a zasebno je pitanje od načina utvrđivanja poreza na dohodak ili dobit.
Što je paušalni obrt?
Izraz „paušalni obrt“ u praksi se koristi za obrt čiji vlasnik porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu.
Paušalno oporezivanje pojednostavljuje porezne i administrativne obveze jer obrtnik ne utvrđuje dohodak na temelju poslovnih knjiga, nego porez plaća prema propisanim paušalnim razredima.
Važno je razlikovati vrstu obrta od načina oporezivanja. Slobodni, vezani ili povlašteni obrt opisuje uvjete pod kojima se određena djelatnost smije obavljati, dok „paušalni obrt“ opisuje način oporezivanja.
Paušalni porez i porezni razredi
Visina paušalnog poreza na dohodak ovisi o ukupnim godišnjim primicima obrtnika.
Za primitke do 60.000 eura godišnje propisano je sedam razreda paušalnog oporezivanja.
Paušalni obrtnici vode Knjigu prometa (KPR), čuvaju propisane evidencije o izdanim računima i predaju PO-SD obrazac za prethodnu godinu.
Paušalni porez plaća se u propisanim rokovima tijekom godine.
Doprinosi za paušalni obrt
Paušalni obrtnici obvezni su plaćati doprinose za obvezna osiguranja u skladu s propisima.
Način obračuna i visina doprinosa ovise o propisanoj osnovici i statusu osiguranika, a ne određuju se jednostavno prema poreznom razredu paušalnog obrta.
Budući da se iznosi i osnovice mogu mijenjati, aktualne podatke potrebno je provjeriti za tekuću godinu.
Obrt u sustavu PDV-a
Prag za oslobođenje od PDV-a u Hrvatskoj iznosi 60.000 eura godišnjeg prometa u tuzemstvu.
Kada obrtnik više ne ispunjava uvjete za oslobođenje od PDV-a, nastaju obveze povezane sa sustavom PDV-a. Obrtnik može, pod propisanim uvjetima, i dobrovoljno ući u sustav PDV-a.
Obrtnik u sustavu PDV-a obračunava PDV na oporezive isporuke, koristi pravo na odbitak pretporeza kada su za to ispunjeni uvjeti te podnosi propisane porezne prijave i vodi potrebne evidencije.
Što znači mirovanje obrta?
Obrtnik koji privremeno ne obavlja djelatnost može prijaviti privremenu obustavu obavljanja obrta u skladu sa Zakonom o obrtu.
Za vrijeme obustave obrt ostaje evidentiran, ali obrtnik ne obavlja registriranu djelatnost.
Prilikom privremene obustave potrebno je provjeriti porezne obveze te status mirovinskog i zdravstvenog osiguranja jer oni ovise o konkretnim okolnostima obrtnika.
Kako zatvoriti obrt?
Prestanak obrta potrebno je prijaviti nadležnom tijelu odnosno provesti odgovarajući postupak kroz dostupne elektroničke sustave.
Uz prestanak obrta potrebno je regulirati i povezane porezne, računovodstvene te obveze prema sustavima obveznih osiguranja.
Ovisno o statusu obrtnika, postupak može uključivati:
prijavu prestanka obrta
reguliranje obveza prema Poreznoj upravi
zaključivanje potrebnih poslovnih knjiga i evidencija
podnošenje završnih poreznih obrazaca i prijava kada su potrebni
reguliranje statusa obveznih osiguranja.
Kod složenijih situacija preporučljivo je postupak provjeriti s računovođom ili poreznim savjetnikom.
Moglo bi vas zanimati...
Koliko traje proces otvaranja obrta?
Trajanje postupka ovisi o načinu podnošenja zahtjeva, vrsti obrta i tome jesu li potrebne dodatne dozvole ili dokazi. Kod jednostavnijih slučajeva postupak se može provesti relativno brzo, dok kod djelatnosti s posebnim uvjetima može trajati dulje.
Koje su prednosti paušalnog oporezivanja?
Glavna prednost je jednostavniji način utvrđivanja poreza i manji opseg administrativnih obveza u odnosu na utvrđivanje dohotka prema poslovnim knjigama.
Obrtnik vodi Knjigu prometa (KPR) i plaća paušalni porez prema razredu godišnjih primitaka.
Mogu li otvoriti obrt ako nisam državljanin Hrvatske?
Da, strani državljani mogu otvoriti obrt u Hrvatskoj uz ispunjavanje uvjeta propisanih za njihov status i konkretnu djelatnost. Za državljane trećih zemalja mogu vrijediti dodatni uvjeti povezani s boravkom i radom.
Što se događa ako pređem prag za paušalno oporezivanje?
Ako obrtnik više ne ispunjava uvjete za paušalno oporezivanje, prelazi na drugi propisani način utvrđivanja poreza.
Budući da su pravila paušalnog oporezivanja i PDV-a zasebno uređena, porezni status potrebno je promatrati prema pravilima koja vrijede za svaku pojedinu obvezu.
Koja je razlika između obrta i d.o.o.?
Obrt nije zasebna pravna osoba od obrtnika. Obrtnik za obveze obrta u pravilu odgovara svojom imovinom.
D.o.o. je zasebna pravna osoba, a odgovornost članova društva u pravilu je ograničena u skladu sa zakonom
Mora li obrt izdavati račun?
Da. Obrtnik je za prodane proizvode i obavljene usluge obvezan izdati račun u skladu s propisima koji se primjenjuju na njegovo poslovanje. Način izdavanja i fiskalizacije računa ovisi o vrsti transakcije, načinu plaćanja i poreznom statusu obrtnika.
Mora li obrt izdavati eRačun?
Obveza izdavanja eRačuna ovisi o poreznom statusu obrtnika i vrsti transakcije. Uvođenjem Fiskalizacije 2.0 obveza eRačuna postupno se proširuje na veći broj poslovnih subjekata.
Od 1. siječnja 2027. obveza izdavanja eRačuna proširuje se i na poslovne subjekte izvan sustava PDV-a u transakcijama za koje je propisana obveza eRačuna, što uključuje i velik broj obrtnika.
Mora li paušalni obrt izdavati račune?
Da. Paušalno oporezivanje ne znači da obrtnik nema obvezu izdavanja računa. Paušalni obrtnik izdaje račune za svoje isporuke te vodi propisane evidencije, uključujući Knjigu prometa (KPR).
Koja je razlika između računa i eRačuna?
Račun je dokument kojim se evidentira prodaja proizvoda ili usluge. eRačun nije samo račun poslan e-mailom ili PDF dokument, nego račun izrađen, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom formatu koji omogućuje njegovu automatsku obradu.
Treba li obrtniku program za izdavanje računa?
Račune je potrebno izdavati u skladu s propisanim pravilima, a digitalni alat može značajno pojednostavniti njihovu izradu, slanje, evidenciju i fiskalizaciju.
Posebno s novim obvezama koje donosi Fiskalizacija 2.0, korisno je odabrati rješenje koje na jednom mjestu podržava račune, eRačune i fiskalizaciju.
Može li obrtnik izdavati račune putem mer-a?
Da. mer omogućuje obrtnicima izradu i slanje računa i eRačuna te fiskalizaciju, uz druge funkcionalnosti za jednostavnije svakodnevno poslovanje.
Tako obrtnik može upravljati računima na jednom mjestu i biti spreman za obveze koje donosi Fiskalizacija 2.0.