SREDNJA RAZINA
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o)
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o) pojednostavljeni je oblik trgovačkog društva, uveden upravo zato da osnivanje firme bude dostupno i uz minimalna sredstva.
- 10 min čitanja
DEFINICIJA
J.d.o.o. predstavlja jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. Radi se o obliku trgovačkog društva kod kojeg najniži iznos temeljnog kapitala iznosi 1 EUR, a može imati najviše tri (3) osnivača.
Temeljni kapital može iznositi samo 1 EUR. Za razliku od obrta ili samostalne djelatnosti (gdje fizička osoba odgovara cijelom svojom imovinom), j.d.o.o. je zasebna pravna osoba, što znači da vlasnici (članovi) u pravilu odgovaraju samo do visine svog uloga, a ne osobnom imovinom.
J.d.o.o. je posebna, pojednostavljena varijanta d.o.o.-a (društva s ograničenom odgovornošću), regulirana Zakonom o trgovačkim društvima. Nije zaseban pravni oblik, nego podvrsta d.o.o.- a s dodatnim ograničenjima i olakšicama pri osnivanju.
Tko osniva j.d.o.o. i koja su ograničenja?
J.d.o.o. nosi svoje pojednostavljenje uz nekoliko strogih ograničenja:
- Može imati najviše 5 članova (osnivača); više od toga zahtijeva d.o.o.
- Može imati najviše 1 člana uprave (direktora); za razliku od d.o.o.-a gdje broj članova uprave nije ograničen.
- Ulozi se uplaćuju isključivo u novcu – unos stvari ili prava (npr. opreme, nekretnina) kao temeljnog kapitala nije dopušten kod j.d.o.o.-a, za razliku od d.o.o.-a.
- Osnivački akt mora biti u obveznoj, propisanoj (notarskoj) formi, bez mogućnosti prilagodbe teksta; kod d.o.o.-a osnivači slobodnije sastavljaju društveni ugovor.
Koji je temeljni kapital za j.d.o.o.?
Minimalni temeljni kapital j.d.o.o.-a iznosi 1 EUR, uplaćen u cijelosti u novcu prije upisa u sudski registar. To je najniži mogući ulazni prag za osnivanje trgovačkog društva u Hrvatskoj. Za usporedbu, standardni d.o.o. zahtijeva najmanje 2.500 EUR temeljnog kapitala.
Uvjeti i koraci za otvaranje j.d.o.o.
Otvaranje je danas najbrže putem elektroničkog sustava START, koji objedinjuje prijavu osnivanja, dodjelu OIB-a, razvrstavanje po NKD djelatnosti i otvaranje poslovnog računa:
- Provjera i rezervacija tvrtke (naziva) – provjera dostupnosti imena u sudskom registru.
- Određivanje osnivača, uloga i djelatnosti – do 5 članova, jedan direktor, odabir NKD šifri djelatnosti.
- Sastavljanje osnivačkog akta u propisanoj formi – za jednostavnije slučajeve moguće elektronički putem START-a, za složenije uz javnog bilježnika.
- Uplata temeljnog kapitala (najmanje 1 EUR) na poslovni račun.
- Upis u sudski registar – nakon čega društvo pravno postoji.
- Prijava u sustav statistike, mirovinsko i zdravstveno osiguranje te Poreznu upravu – najčešće automatizirano kroz START, uz kratke zakonske rokove (npr. prijava direktora u mirovinsko osiguranje unutar 24 sata od upisa).
Za osnivače koji unose imovinu umjesto novca, imaju više od 5 članova ili žele više direktora, potrebno je odmah birati d.o.o. umjesto j.d.o.o.-a.
Koliko košta otvaranje j.d.o.o.?
Uz temeljni kapital od 1 EUR, ukupni trošak osnivanja putem elektroničkog START sustava kreće se u pravilu oko 10 EUR sudskih/administrativnih pristojbi. Dodatni troškovi (javni bilježnik, računovodstvene usluge, digitalni certifikat) mogu se javiti ovisno o složenosti osnivanja i odabranom računovođi.
Mjesečna davanja za j.d.o.o.
Direktor (član uprave) obvezan je plaćati doprinose na propisanu minimalnu mjesečnu osnovicu, čak i ako firma ne posluje ili ne isplaćuje plaću. Za 2026. najniža mjesečna osnovica za doprinose direktora iznosi 1.295,45 EUR (0,65 × prosječna bruto plaća), na koju se obračunavaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Ova obveza ne postoji automatski u svim slučajevima. Direktor je izuzet od plaćanja pune osnovice ako je već osiguran po drugoj osnovi, primjerice:
- zaposlen je na puno radno vrijeme kod drugog poslodavca,
- korisnik je mirovine (uz određene iznimke, npr. rad 4 sata dnevno ili invalidska mirovina uz zaposlenje),
- državljanin je EU-a ili treće zemlje s valjanom A1 potvrdom o socijalnom osiguranju u drugoj državi članici.
Ako nijedna iznimka ne vrijedi, obveza plaćanja doprinosa na minimalnu osnovicu postoji bez obzira posluje li društvo ili ne; zato je bitno tu obvezu uzeti u obzir prije osnivanja.
Zakonske pričuve kod j.d.o.o.
Za razliku od d.o.o.-a, j.d.o.o. je zakonski obvezan izdvajati najmanje četvrtinu (25%) ostvarene godišnje dobiti u zakonske pričuve, sve dok zbroj pričuva i temeljnog kapitala ne dosegne iznos od 2.500 EUR (standardni minimum za d.o.o.). Pričuve se smiju koristiti samo za pokrivanje gubitka ili povećanje temeljnog kapitala, ne za redovnu isplatu dobiti.
Kada j.d.o.o. mora prijeći u d.o.o.?
Prema odgovorima Ministarstva pravosuđa, ne postoji obveza “prelaska” j.d.o.o.-a u d.o.o. Dok god članovi ne odluče drugačije, društvo može ostati j.d.o.o. neograničeno dugo, uz nastavak izdvajanja 25% dobiti u pričuve svake godine.
Ako članovi žele iskoristiti nagomilane pričuve (ili uplatiti dodatna sredstva) da podignu temeljni kapital na 2.500 EUR ili više, to je dobrovoljna odluka, ne obveza, i provodi se kroz formalan postupak dokapitalizacije:
- Odluka članova o povećanju temeljnog kapitala (iz pričuva i/ili novom uplatom).
- Ovjera kod javnog bilježnika.
- Upis promjene u sudski registar.
- Ažuriranje statusa kod Porezne uprave, poslovne banke i Državnog zavoda za statistiku.
Tek nakon što se ovaj postupak provede i registrira, prestaju vrijediti posebna pravila za j.d.o.o. (ograničenje broja članova/direktora, isključivo novčani ulozi, obvezne pričuve) i društvo nastavlja poslovati po pravilima d.o.o.-a, uz mogućnost da bude potrebno dodatno uskladiti i naziv tvrtke (uklanjanje oznake “j.”) u sklopu istog ili posebnog upisa.
Isplati se unaprijed konzultirati knjigovođu ili javnog bilježnika oko točnog postupka i troškova (uključujući trošak ovjere, koji za jednog osnivača može iznositi i nekoliko stotina eura).
J.d.o.o. ili obrt
Najveća razlika je u odgovornosti: obrtnik za obveze odgovara cijelom svojom osobnom imovinom, dok kod j.d.o.o.-a (kao i d.o.o.-a) članovi u pravilu odgovaraju samo do visine svog uloga u društvu.
J.d.o.o. također nosi veće administrativne obveze, obavezno dvojno knjigovodstvo (za razliku od paušala kod obrta) i, kako je gore opisano, mjesečna davanja za direktora neovisno o poslovanju.
J.d.o.o. ili d.o.o. - što odabrati?
Za manje, jednostavnije poslovne projekte j.d.o.o. je često dovoljan ulazni oblik; za planove ozbiljnijeg rasta, više suvlasnika ili unos imovine kao kapitala, d.o.o. je bolji izbor od početka.
Fiskalizacija i eRačun za j.d.o.o.
Kao i sva pravna lica koja izdaju račune u B2B poslovanju, j.d.o.o. podliježe obvezama Fiskalizacije 2.0 i Računa, uz obveznu dvojno knjigovodstvenu evidenciju od samog početka poslovanja (za razliku od obrta ili OPG-a koji mogu birati paušal).
Moglo bi vas zanimati...
Što je j.d.o.o.?
J.d.o.o. je pojednostavljeni oblik društva s ograničenom odgovornošću, s temeljnim kapitalom od 1 EUR, namijenjen jednostavnijem i povoljnijem osnivanju trgovačkog društva.
Koji je minimalni temeljni kapital za j.d.o.o.?
Minimalni temeljni kapital za j.d.o.o. Je 1 EUR, uplaćen u cijelosti prije upisa u sudski registar.
Koliko mogu imati članova i direktora u j.d.o.o.-u?
Najviše 5 članova (osnivača) i 1 član uprave (direktor).
Koja mjesečna davanja moram plaćati za j.d.o.o.?
Direktor mora plaćati doprinose na minimalnu propisanu osnovicu (1.295,45 EUR u 2026.), osim ako je već osiguran po drugoj osnovi, npr. zaposlen je na puno radno vrijeme drugdje, korisnik je mirovine ili ima valjanu A1 potvrdu iz druge EU države.
Moram li plaćati doprinose ako j.d.o.o. ne posluje ili nema prihoda?
Da, obveza plaćanja doprinosa na minimalnu osnovicu postoji neovisno o tome posluje li društvo, osim u slučaju gore navedenih iznimki.
Koja je razlika između j.d.o.o.-a i obrta?
Kod j.d.o.o.-a odgovornost članova ograničena je na uloženi kapital; obrtnik odgovara cijelom osobnom imovinom. J.d.o.o. zauzvrat ima veće administrativne obveze (obavezno dvojno knjigovodstvo, mjesečna davanja za direktora).
Koja je razlika između j.d.o.o.-a i d.o.o.-a?
J.d.o.o. ima niži ulazni kapital (1 EUR nasuprot 2.500 EUR) i stroža ograničenja (do 5 članova, 1 direktor, samo novčani ulozi, obvezne zakonske pričuve). D.o.o. je fleksibilniji za veće ili složenije strukture.
Koliko košta otvaranje j.d.o.o.-a?
Uz temeljni kapital od 1 EUR, administrativni troškovi putem START sustava iznose okvirno 10–20 EUR, uz moguće dodatne troškove javnog bilježnika i računovodstva.
Može li mi mer pomoći oko računa za j.d.o.o.?
Da, mer omogućuje izradu i slanje računa i eRačuna te fiskalizaciju za j.d.o.o., d.o.o., obrte i OPG-ove, uz mogućnost pristupa za knjigovođu.