SREDNJA RAZINA

Paušalni obrt

Paušalni obrt je najjednostavniji način oporezivanja obrta u Hrvatskoj. Obrtnik plaća porez i doprinose paušalno, prema unaprijed određenom godišnjem razredu primitaka, a ne prema stvarno utvrđenom dohotku.

DEFINICIJA

Paušalni obrt je oblik obrta kod kojeg se porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu, a ne prema razlici ostvarenih primitaka i stvarno nastalih izdataka.

TEB poslovno savjetovanje, teb.hr

Ovakav način obračuna povoljan je za obrtnike s nižim prihodima jer znatno smanjuje administrativne obveze: nema klasičnog knjigovodstva, mjesečnih obračuna ni redovitih poreznih prijava tijekom godine.

Paušalni obrt nije posebna vrsta obrta (kao što su slobodni, vezani ili povlašteni obrt), nego jedan od tri načina oporezivanja obrta u Hrvatskoj. Bilo koja vrsta obrta, ako ispunjava uvjete, može poslovati kao paušalni obrt.

Tko može otvoriti paušalni obrt?

Paušalni obrt može otvoriti svaki državljanin Hrvatske ili druge države članice EU-a koji nema zakonskih prepreka za vođenje poslovanja. Obično ga biraju poduzetnici početnici ili osobe koje planiraju obavljati manje opsežne djelatnosti uz niže administrativne troškove, uključujući i one koji obrt vode kao dopunsko zanimanje uz stalni radni odnos.

Preduvjet je da ostvareni godišnji primici ne prelaze prag propisan Zakonom te da djelatnost koju obrtnik obavlja nije zakonski isključena iz paušalnog oporezivanja. Strani državljani izvan EU-a/EGP-a mogu otvoriti obrt, uključujući paušalni, uz odgovarajuću boravišnu dozvolu i ispunjavanje istih uvjeta kao domaći obrtnici.

Kako se prijavljuje paušalno oporezivanje?

Paušalno oporezivanje moguće je odabrati na dva načina:

1. Prilikom otvaranja novog obrta

U zahtjevu za upis u Obrtni registar obrtnik naznačuje da želi paušalno oporezivanje, uz procjenu očekivanih godišnjih primitaka.

2. Prelaskom postojećeg obrta

Obrtnik koji već vodi poslovne knjige može, uz ispunjavanje uvjeta (uglavnom visina primitaka u prethodnoj godini), zatražiti prelazak na paušalno oporezivanje od sljedeće porezne godine, podnošenjem zahtjeva nadležnoj ispostavi Porezne uprave prije isteka roka.

Na temelju prijavljenih ili procijenjenih primitaka, Porezna uprava rješenjem određuje porezni razred u koji obrtnik ulazi.

Popis djelatnosti za paušalni obrt

Paušalni obrt može obuhvaćati širok raspon djelatnosti koje ne zahtijevaju složeno računovodstvo. Najčešće djelatnosti uključuju:

kreativne usluge (dizajn, fotografija, pisanje, marketing)
frizerske i kozmetičke usluge
savjetovanje i edukaciju
usluge domaće radinosti i sporednih zanimanja
manje trgovačke i uslužne djelatnosti

Napomena!

Pojedine djelatnosti (npr. određene povlaštene djelatnosti ili one koje po prirodi posla brzo generiraju velik promet) u praksi rjeđe ostaju unutar praga za paušal, ali zakonski nisu isključene same po sebi. Presudan je iznos ostvarenih primitaka, a ne vrsta djelatnosti.

Porezni razredi paušalnog obrta u 2026.

Paušalni porez plaća se prema jednom od sedam poreznih razreda, ovisno o visini godišnjih primitaka. Porezna osnovica iznosi 15% gornje granice razreda, uz nominalnu stopu poreza od 12%:

Godišnji paušalni dohodak utvrđuje se rješenjem nadležne ispostave Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta obveznika, a ostaje na snazi do donošenja novog rješenja. Porez se plaća tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja (31.03., 30.06., 30.09. i 31.12.).

Povlašteni obrt PO-SD obrazac

Paušalni obrtnici jednom godišnje, najkasnije do 15. siječnja za prethodnu godinu, predaju PO-SD obrazac kojim prijavljuju ostvarene ukupne primitke. Na temelju prijavljenih primitaka Porezna uprava potvrđuje ili mijenja porezni razred za sljedeće razdoblje. Obrazac se predaje elektronički putem sustava ePorezna.

Ako obrtnik u tijeku godine procijeni da će znatno premašiti primitke na temelju kojih je određen postojeći razred, dužan je o tome obavijestiti Poreznu upravu i prije godišnje prijave, kako bi se razred pravovremeno uskladio.

Doprinosi za paušalni obrt

Paušalni obrtnici obvezni su plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Doprinosi se, kao i porez, obračunavaju paušalno i usklađeni su s poreznim razredom u kojem se obrtnik nalazi te plaćaju zajedno s tromjesečnim porezom.

Obrtnik koji uz paušalni obrt ima i stalni radni odnos plaća doprinose po nešto drugačijim, povoljnijim pravilima jer je već osiguran po osnovi radnog odnosa. U tom slučaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi obrta obračunavaju se u smanjenom opsegu, budući da je osnovno zdravstveno i mirovinsko osiguranje već pokriveno putem poslodavca.

Paušalni obrt kao sporedno zanimanje uz stalni posao

Jedan od najčešćih razloga za otvaranje paušalnog obrta jest želja za dodatnim prihodom uz redovito zaposlenje. Zakon to izričito dopušta, tako da osoba u radnom odnosu može istovremeno voditi paušalni obrt, pod uvjetom da djelatnost obrta ne predstavlja natjecateljsku djelatnost poslodavcu (ako je to ugovorom o radu izričito zabranjeno) i da se poštuju uvjeti paušalnog oporezivanja (prag primitaka, dopuštena djelatnost).

Razlike u odnosu na obrt kao jedini izvor prihoda:

Doprinosi se obračunavaju po povoljnijim stopama jer je osoba već zdravstveno i mirovinski osigurana kroz radni odnos.
Radno vrijeme za obrt nije formalno ograničeno, ali djelatnost se u praksi mora moći uskladiti sa stalnim zaposlenjem.
Porezne obveze (paušalni porez, PO-SD obrazac) ostaju identične kao i za obrtnike kojima je obrt jedini izvor prihoda.

Ovakav model osobito je popularan u kreativnim, IT i konzultantskim djelatnostima gdje se dodatni angažmani lako uklapaju uz redovan posao.

Prednosti i nedostaci paušalnog obrta

Prednosti:

jednostavna administracija bez dvojnog knjigovodstva, samo evidencija primitaka
predvidljiva, fiksna porezna obveza koja ne ovisi o stvarnim troškovima poslovanja
niži troškovi vođenja poslovanja (obrtnik često ne treba knjigovođu za redovne obračune)
moguće kombinirati sa stalnim zaposlenjem

Nedostaci:

porez se plaća na temelju primitaka (prihoda), a ne stvarne dobiti (obrtnik s visokim troškovima poslovanja ne može te troškove odbiti od porezne osnovice)
ograničenje na 60.000 eura godišnjih primitaka – rast poslovanja iznad tog praga automatski povlači prelazak na redovno oporezivanje
ograničenija mogućnost planiranja poreznih olakšica u odnosu na obveznike poreza na dobit

Fiskalizacija 2.0 i paušalni obrt

Fiskalizacija 2.0 uvodi nove obveze i za paušalne obrtnike, u dvije faze:

Od 1. siječnja 2026.:

Obvezna je fiskalizacija svih transakcijskih (bankovnih) računa. Plaćanja moraju biti fiskalizirana kroz program koji razmjenjuje podatke s Poreznom upravom i generira povratni fiskalni broj (dosadašnji ručni zapisi u Wordu/Excelu više nisu dovoljni);
Obveza zaprimanja ulaznih eRačuna od poslovnih partnera ne podrazumijeva i vođenje posebne evidencije.

Od 1. siječnja 2027.:

Obveza izdavanja eRačuna prema poslovnim partnerima u B2B i B2G segmentu.

Za olakšavanje tog prijelaznog razdoblja, država je osigurala besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN namijenjenu mikro poduzetnicima i paušalnim obrtnicima, kao i FiskAplikaciju za pregled fiskaliziranih računa putem ePorezne.

Iznimke od obveza postoje za račune izdane inozemnim B2B klijentima, za predračune i ponude (koji nisu obvezujući dokumenti), te za obrtnike čija je djelatnost isključivo međunarodna bez domaćih B2C transakcija.

To znači da paušalni obrtnici od 2026. moraju koristiti digitalno rješenje za fakturiranje i zaprimanje eRačuna – bilo besplatnu državnu aplikaciju ili komercijalno rješenje s dodatnim funkcionalnostima (automatska evidencija, integracija s bankom, izvještaji za PO-SD obrazac).

Paušalni obrt vs. obrt s poslovnim knjigama

Prelazak na redovno oporezivanje i PDV prag

Ako obrtnik u kalendarskoj godini ostvari primitke iznad 60.000 eura (prag na snazi od 1. siječnja 2025.), više ne može ostati paušalni obrtnik. Obrt tada prelazi na oporezivanje na temelju poslovnih knjiga (vođenje knjige primitaka i izdataka ili dvojnog knjigovodstva) i po sili zakona ulazi u sustav PDV-a.

Isti prag vrijedi i za dobrovoljni ulazak u sustav PDV-a prije nego primici dosegnu granicu. Obrtnik se u svakom trenutku može sam prijaviti u sustav PDV-a ako mu to poslovno odgovara (npr. zbog odbitka pretporeza na ulazne račune).

Moglo bi vas zanimati...

Koliko iznosi porez za paušalni obrt?

Ovisi o poreznom razredu u koji obrtnik spada prema godišnjim primicima. U 2026. godini kreće se okvirno od 203,40 EUR do 1.080 EUR godišnje, plativo tromjesečno.

Kada se predaje PO-SD obrazac?

Najkasnije do 15. siječnja za prethodnu kalendarsku godinu, elektronički putem ePorezne.

Mogu li voditi paušalni obrt uz stalni posao?

Da, paušalni obrt moguće je voditi i uz stalno zaposlenje, uz nešto drugačija pravila obračuna doprinosa jer je osoba već zdravstveno i mirovinski osigurana po osnovi radnog odnosa.

Što se događa ako paušalni obrtnik pređe 60.000 eura primitaka?

Obrt prelazi na oporezivanje na temelju poslovnih knjiga i po sili zakona ulazi u sustav PDV-a od trenutka kad primici dosegnu prag.

Mora li paušalni obrtnik voditi knjigovodstvo?

Ne u klasičnom smislu, obveza je samo evidencija naplaćenih i izdanih računa (Obrazac KPI) te godišnji PO-SD obrazac.

Mora li paušalni obrtnik izdavati eRačune?

Obveza zaprimanja eRačuna vrijedi od 1. siječnja 2026., a obveza izdavanja vlastitih eRačuna (u B2B/B2G poslovanju) od 1. siječnja 2027., u sklopu Fiskalizacije 2.0.

Mogu li paušalno oporezivanje odabrati i postojeći obrtnici, ne samo novi?

Da, obrtnik koji već vodi poslovne knjige može zatražiti prelazak na paušalno oporezivanje od sljedeće porezne godine, uz ispunjavanje uvjeta o visini primitaka i podnošenje zahtjeva Poreznoj upravi prije zakonskog roka.