SREDNJA RAZINA
Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o)
Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) najčešći je oblik trgovačkog društva u Hrvatskoj.
- 14 min čitanja
DEFINICIJA
Društvo s ograničenom odgovornošću (d. o. o.), je gospodarski subjekt u Republici Hrvatskoj. Društvo s ograničenom odgovornošću je društvo kapitala u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu.
Djeluje kao zasebna pravna osoba, odvojena od svojih vlasnika (članova). Za razliku od obrta ili samostalne djelatnosti, gdje fizička osoba za obveze odgovara cijelom svojom imovinom, kod d.o.o.-a članovi u pravilu odgovaraju samo do visine svog uloga u temeljnom kapitalu društva.
D.o.o. regulira Zakon o trgovačkim društvima, koji propisuje minimalni temeljni kapital, način osnivanja i upravljanja društvom. Pojednostavljena, jeftinija varijanta d.o.o.-a je j.d.o.o., ali d.o.o. ostaje standardni, fleksibilniji oblik bez ograničenja koja vrijede za j.d.o.o.
Tko osniva d.o.o. i tko njime upravlja?
D.o.o. može osnovati jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba (domaćih ili stranih), bez zakonskog ograničenja broja članova. Društvom upravlja uprava, odnosno jedan ili više direktora, bez gornje granice broja članova uprave (za razliku od j.d.o.o.- a, gdje je dopušten samo jedan direktor).
Osnivači slobodno sastavljaju društveni ugovor (ili izjavu o osnivanju kod jednog osnivača), uz mogućnost prilagodbe odredbi o upravljanju, prijenosu udjela i drugim internim pravilima
Koji je temeljni kapital za d.o.o.?
Minimalni temeljni kapital d.o.o.-a iznosi 2.500 EUR. Pri osnivanju potrebno je uplatiti/unijeti najmanje četvrtinu (1/4) ukupnog iznosa svakog uloga, uz uvjet da ukupno uplaćeni dio ne bude manji od zakonskog minimuma; preostali dio dospijeva na naplatu najkasnije u roku od godine dana od upisa. Napomena: ovo vrijedi samo ako d.o.o. osniva više osoba!
Za razliku od j.d.o.o.-a, kod d.o.o.-a ulozi mogu biti i u novcu i u stvarima ili pravima (npr. oprema, nekretnine, potraživanja), uz odgovarajuću procjenu vrijednosti.
Uvjeti i koraci za otvaranje d.o.o.
Osnivanje je najbrže i najjeftinije putem elektroničkog sustava START, koji u jednom postupku objedinjuje upis u sudski registar, dodjelu OIB-a, razvrstavanje po NKD djelatnosti i otvaranje poslovnog računa:
- Provjera i rezervacija naziva (tvrtke) društva u sudskom registru.
- Određivanje članova, uloga, uprave i djelatnosti – uključujući odabir NKD šifri iz popisa djelatnosti.
- Odabir načina osnivanja – jednostavniji slučajevi (novčani ulozi, standardna struktura) mogu ići putem START-a; složeniji slučajevi (ulozi u stvarima/pravima, veći broj članova s posebnim odredbama) zahtijevaju javnog bilježnika.
- Uplata temeljnog kapitala – najmanje 1/4 svakog uloga, uz ukupni minimum od 2.500 EUR.
- Upis u sudski registar – nakon čega društvo stječe pravnu osobnost.
- Prijava u sustav statistike, mirovinsko i zdravstveno osiguranje te Poreznu upravu – najvećim dijelom automatizirano kroz START.
Za strane osnivače postupak osnivanja d.o.o.-a u osnovi je isti, a detaljna pravila za njih (razlika EU/ne-EU, dozvole, punomoć) obrađena su u zasebnoj sekciji niže.
Otvaranje d.o.o.-a za strane državljane
Stranac (fizička osoba ili strana tvrtka) može osnovati d.o.o. u Hrvatskoj pod istim uvjetima temeljnog kapitala (2.500 EUR) kao i domaći osnivač. Ono što se razlikuje ovisi o dvije stvari: državljanstvu i hoće li stranac osobno raditi u društvu.
- Ako stranac ostaje samo vlasnik (član društva, bez obzira je li državljanin EU-a/EGP-a ili treće zemlje) nije mu potrebna nikakva dozvola za boravak ili rad. Vlasništvo nad hrvatskim trgovačkim društvom samo po sebi nije “rad” u smislu Zakona o strancima; isto vrijedi i za same pripremne radnje osnivanja (potpis akta, upis u registar).
- Ako stranac želi biti direktor i stvarno raditi u društvu, pravila ovise o državljanstvu:
2.1. Državljani EU-a, EGP-a i Švicarske rade i vode društvo bez ikakve dozvole za boravak i rad i imaju izjednačena prava s hrvatskim državljanima.
2.2. Državljani trećih zemalja (npr. Srbija, BiH, Ukrajina, SAD) moraju ishoditi dozvolu za boravak i rad. Ako žele raditi kao direktor preko takozvanog statusa “ključnog osoblja” (samozapošljavanje kroz vlastito društvo), društvo mora ispuniti tri uvjeta:
2.2.1. temeljni kapital veći od otprilike 26.500 EUR (dakle znatno više od standardnog minimuma za d.o.o.)
2.2.2. najmanje troje zaposlenih hrvatskih državljana (ili osoba izjednačenih s njima) na neodređeno i puno radno vrijeme uz plaću od barem hrvatskog prosjeka
2.2.3. vlastita plaća direktora od najmanje 1,5 prosječne bruto plaće u Hrvatskoj.
Bez ispunjenja ovih uvjeta, direktor mora biti hrvatski državljanin, državljanin EU-a/EGP-a ili osoba koja već ima uređen boravak u Hrvatskoj po drugoj osnovi.
Dodatna pravila koja vrijede za strance:
- Ishođenje OIB-a je preduvjet za sve daljnje korake, bez obzira na državljanstvo.
- Dokumentacija kod javnog bilježnika može ići i putem punomoći (nije nužna fizička prisutnost u Hrvatskoj za ovaj korak).
- Otvaranje poslovnog računa i uplata temeljnog kapitala banke zbog propisa o sprečavanju pranja novca u pravilu traže osobni dolazak osnivača, punomoć ovdje često nije dovoljna.
- Ako se traži dozvola za boravak i rad, zahtjev se podnosi nakon upisa društva u sudski registar; ovo je područje koje se zakonski mijenja (izmjene Zakona o strancima na snazi od lipnja 2026.), pa je preporučljivo prije podnošenja zahtjeva konzultirati imigracijskog odvjetnika ili specijaliziranu agenciju.
Ukupno gledano, samo osnivanje d.o.o.-a za stranca nije bitno kompliciranije ni skuplje nego za domaćeg osnivača. Kompleksnost i dodatni troškovi javljaju se tek ako stranac (izvan EU-a/EGP-a) želi i osobno raditi kao direktor u Hrvatskoj.
Koliko košta otvaranje d.o.o.?
Uz temeljni kapital od najmanje 2.500 EUR (od čega barem 1/4 treba biti uplaćeno prije upisa), administrativni troškovi putem START sustava iznose oko 26 do 30 EUR sudskih pristojbi.
Drugi put preko javnog bilježnika (potreban za složenije slučajeve) obično nosi dodatni trošak u rasponu od otprilike 150 do 500 EUR, ovisno o kompleksnosti osnivačkog akta. Tekući troškovi (računovodstvo, bankovni troškovi, digitalni certifikati) dolaze uz to, neovisno o odabranom putu osnivanja.
Mjesečna davanja za direktora d.o.o.-a
Isto pravilo koje vrijedi za j.d.o.o. vrijedi i za d.o.o.: direktor (član uprave) mora plaćati doprinose na propisanu minimalnu mjesečnu osnovicu, čak i ako društvo ne posluje ili ne isplaćuje plaću. Za 2026. ta osnovica iznosi 1.295,45 EUR, na koju se obračunavaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Direktor je izuzet od pune obveze ako je već osiguran po drugoj osnovi, npr. zaposlen je na puno radno vrijeme kod drugog poslodavca, korisnik je mirovine (uz određene iznimke) ili ima valjanu A1 potvrdu o socijalnom osiguranju iz druge EU države.
Bez takve iznimke, obveza postoji neovisno o poslovnim rezultatima društva i vrijedi ju uračunati u plan troškova prije osnivanja.
Odgovornost članova d.o.o.-a
Prednost d.o.o.-a nad obrtom ili samostalnom djelatnošću je ta da članovi za obveze društva odgovaraju samo do visine svog uloga u temeljnom kapitalu, a ne osobnom imovinom.
Iznimke postoje u slučajevima zloupotrebe pravne osobnosti (npr. miješanje osobne i poslovne imovine, poslovanje na štetu vjerovnika) i u takvim, rijetkim situacijama sudovi mogu “probiti” ograničenu odgovornost.
Kako se oporezuje d.o.o.?
D.o.o. je obveznik poreza na dobit, uz obveznu dvojno knjigovodstvenu evidenciju od samog osnivanja. Za razliku od obrta ili samostalne djelatnosti, gdje su jednostavnije opcije (paušal, jednostavno knjigovodstvo) dostupne ovisno o statusu.
Ulazak u sustav PDV-a obvezan je nakon što godišnji promet prijeđe 60.000 EUR, uz mogućnost dobrovoljnog ranijeg ulaska.
D.o.o. ili j.d.o.o. - što odabrati?
Ako planirate više suvlasnika, unos imovine kao kapitala ili veći opseg poslovanja od početka, d.o.o. je bolji izbor.
Napomena!
j.d.o.o. ne prelazi automatski u d.o.o. kad pričuve i kapital dosegnu 2.500 EUR, već je to dobrovoljna odluka članova koja zahtijeva formalan postupak dokapitalizacije, pa za veće planove od početka nema razloga za zaobilazni put preko j.d.o.o.-a.
D.o.o. ili obrt - koja je razlika?
Najvažnija razlika je odgovornost: obrtnik odgovara cijelom osobnom imovinom, dok kod d.o.o.-a odgovaraju samo do visine uloga.
Zauzvrat, d.o.o. nosi veće administrativne obveze što uključuje obavezno dvojno knjigovodstvo, viši ulazni kapital i, kao što je gore opisano, mjesečna davanja za direktora neovisno o poslovanju.
Za manje projekte s niskim rizikom obrt je često jednostavniji i jeftiniji ulazni oblik; za poslovanje s većim rizikom, potrebom za vanjskim ulaganjima ili planom brzog rasta, d.o.o. bolje štiti osobnu imovinu vlasnika.
Fiskalizacija i eRačun za d.o.o.
D.o.o. podliježe istim Fiskalizacija 2.0 obvezama kao i ostali porezni obveznici koji izdaju račune u B2B poslovanju – fiskalizacija izdanih računa u realnom vremenu te postupno uvođenje obveze eRačuna prema propisanoj vremenskoj liniji za 2026./2027., uz obveznu dvojno knjigovodstvenu evidenciju od samog početka poslovanja.
mer omogućuje d.o.o.-ima i j.d.o.o.-ima izradu i slanje računa i eRačuna te fiskalizaciju, uz pristup za knjigovođu i druge funkcionalnosti za jednostavnije svakodnevno poslovanje.
Moglo bi vas zanimati...
Što je d.o.o.?
D.o.o. (društvo s ograničenom odgovornošću) je najčešći oblik trgovačkog društva u Hrvatskoj, zasebna pravna osoba u kojoj članovi za obveze odgovaraju samo do visine svog uloga u temeljnom kapitalu.
Koji je minimalni temeljni kapital za d.o.o.?
2.500 EUR, od čega je pri osnivanju potrebno uplatiti/unijeti najmanje četvrtinu, a ostatak najkasnije u roku od godine dana.
Mogu li kao ulog u d.o.o. unijeti opremu ili nekretninu, ne samo novac?
Da, za razliku od j.d.o.o.-a, kod d.o.o.-a ulozi mogu biti u novcu, stvarima ili pravima, uz odgovarajuću procjenu vrijednosti.
Koliko košta otvaranje d.o.o.-a?
Uz temeljni kapital od najmanje 2.500 EUR, administrativni troškovi putem START sustava iznose desetke eura; put preko javnog bilježnika za složenije slučajeve obično dodatno košta otprilike 150–500 EUR.
Koja mjesečna davanja moram plaćati kao direktor d.o.o.-a?
Doprinose na minimalnu propisanu osnovicu (1.295,45 EUR u 2026.), osim ako ste već osigurani po drugoj osnovi — zaposlenjem na puno radno vrijeme drugdje, mirovinom ili valjanom A1 potvrdom iz druge EU države.
Moram li plaćati doprinose ako d.o.o. ne posluje?
Da, obveza plaćanja doprinosa na minimalnu osnovicu postoji neovisno o poslovanju društva, osim u slučaju navedenih iznimki.
Koja je razlika između d.o.o.-a i j.d.o.o.-a?
D.o.o. ima viši ulazni kapital (2.500 EUR nasuprot 1 EUR) i nema ograničenja broja članova/direktora niti obvezu zakonskih pričuva, tj. fleksibilniji je za veće ili složenije strukture.
Koja je razlika između d.o.o.-a i obrta?
Kod d.o.o.-a članovi odgovaraju samo do visine uloga; obrtnik odgovara cijelom osobnom imovinom. D.o.o. zauzvrat zahtijeva viši ulazni kapital i obavezno dvojno knjigovodstvo.
Mogu li stranci osnovati d.o.o. u Hrvatskoj?
Da, d.o.o. mogu osnovati i domaće i strane fizičke ili pravne osobe pod istim uvjetima temeljnog kapitala. Ako stranac ostaje samo vlasnik, a ne radi u društvu, nije mu potrebna nikakva dozvola za boravak i rad, bez obzira na državljanstvo.
Treba li stranom direktoru d.o.o.-a dozvola za boravak i rad?
Državljanima EU-a, EGP-a i Švicarske ne treba jer imaju izjednačena prava s hrvatskim državljanima. Državljani trećih zemalja koji žele osobno raditi kao direktor u pravilu trebaju dozvolu za boravak i rad, a za status “ključnog osoblja” (samozapošljavanje kroz vlastito društvo) društvo mora imati kapital veći od otprilike 26.500 EUR, najmanje troje zaposlenih hrvatskih državljana i direktorovu plaću od najmanje 1,5 prosječne bruto plaće.
Mora li stranac biti fizički prisutan u Hrvatskoj da osnuje d.o.o.?
Dio postupka kod javnog bilježnika može ići putem punomoći, no banke zbog propisa o sprečavanju pranja novca u pravilu traže osobni dolazak radi otvaranja računa i uplate temeljnog kapitala.
Može li mi mer pomoći oko računa za d.o.o.?
Da, mer omogućuje izradu i slanje računa i eRačuna te fiskalizaciju za d.o.o., j.d.o.o., obrte i OPG-ove, uz mogućnost pristupa za knjigovođu.